sábado, 14 de janeiro de 2017

Debate kona-ba lei rai no propriedade sira iha Timor-Leste "para" iha direitu sekundáriu sira

Debate kona-ba titularidade hosi direitu sekundáriu sira ba rai no propriedade fahe, iha loron-sesta ne'e", bankada sira iha Parlamentu Nasional timoroan nian ho Fretilin husik komisaun espesializadu tanba konsidera katak ema ida la rona nia opiniaun.

Polémika akontese iha loron-sesta ne'e iha sesaun debate iha espesialidade hosi komisaun A ne'ebé analiza hela proposta lei kona-ba "rejimi espesial kona-ba titularidade hosi sasán imóvel nian", diploma ida importante ba Timor-Leste no ne'ebé aprova tiha ona iha tinan 2016 nia klaran iha jeneralidade.

Bankada sira fahe malu iha apresiasaun hosi artigu 38 hosi proposta ne'ebé fó direitu propriedade nian ba deklarante hosi titularidade direitu anterior sekundáriu nian, bainhira "iha pose atual no pasífiku hosi sasán imóvel ne'ebé deklaradu".

Artigu ne'e halo parte iha sesaun hosi "kazu sira ne'ebé la disputa" hosi kapítulu proposta lei ne'ebé refere ba "definisaun hosi titularidade sasán imóvel sira nian".

Aniceto Guterres, líder hosi bankada Fretilin no deputadu ida hosi partidu ne'ebé partisipa iha debate, protesta kestaun ne'e, hatudu preokupasaun tanba direitu sekundáriu transforma automátiku ba direitu perfeitu propriedade nian, ladún iha fatin ba asaun Estadu nian.

Iha kauza maka propriedade sira ne'ebé hetan autorizasaun hosi administrasaun kolonial portugeza, ne'ebé fó to'o tinan 1975, no ho dieitu sekundáriu sira ne'ebé fó entre tinan 1975 no 1999 hosi administrasaun okupante indonéziu.

Iha kazu ikus ne'e halo parte direitu sira "hak guna bangunan" - direitu harii ka mantén iha tempu temporáriu obra ida iha rai ne'ebé laiha na'in - no "hak guna usaha", direitu ida hodi aproveita ba ekonomia rai hosi Estadu nian ba tempu balun.

Deputadu sira hosi Fretilin aprezenta ona proposta ida hodi halakon total artigu ne'ebé laiha debate tanba nia proponente sira, inklui Aniceto Guterres, la fila fali ba sala komisaun nian, tanba deputadu na'in hitu sira seluk rejeita tiha ona.

Nune'e deputadu sira ne'ebé mai hosi bankada tolu - CNRT, PD ho FM - aprezenta ona proposta redasaun alternativu ida ne'ebé hasai parte automátiku ba transformasaun hosi direitu anterior sekundáriu sira iha propriedade perfeitu sira, aplika rekizitu oioin ne'ebé maka tenki kumpri.

Ezisténsia hosi direitu anterior sekundáriu ida ne'ebé válidu, pose atual no pasífiku hosi sasán imóvel no sai hanesan na'in kleur, defini hosi uza ho di'ak liu tinan 20 resin, hanesan rekizitu sira ne'ebé husu.

Bainhira la kumpri rekizitu sira ne'e, propriedade sira ne'e sei fó ba Estadu.

Alterasaun ne'ebé aprovadu kalkula katak na'in hosi "atual no pasífiku" direitu anterior sekundáriu ida ne'ebé vale ba sasán ida ne'ebé laiha tinan 20 "hanesan rekoñesidu iha direitu hodi mantén uzu atual hosi propriedade" tuir diploma rasik ne'ebé sei aprova.

Nune'e iha previzaun hanesan ba indemnizasaun sira tuir "konstrusaun, plantasaun no benfeitor sira" ne'ebé halo iha propriedade, bainhira nia utilizasaun labele kontinua.

Carmelita Moniz, ne'ebé prezidi meza komisaun nian, lamenta ona katak debate ne'e halo lahó prezensa hosi deputadu sira Fretilin nian, rekoñese ona katak ne'e hanesan direitu ne'ebé sira iha no "laiha ema ida bele obriga hodi partisipa" iha diskusaun.

Arão Noé (CNRT), Adriano Nascimento (PD) no José Luis Guterres (FM) fó hanoin iha sira nia intervensaun hodi defende alterasaun ba artigu 38 ne'ebé hakarak permiti parte ne'ebé hanesan preokupasaun sira ne'ebé Fretilin hatudu.

Ema hotu insisti iha importánsia lei nian ba futuru ekonómiku nasaun nian, tanba falta lei ida ba rai no propriedade hanesan obstákulu boot ida ba investimentu iha Timor-Leste.

Debate iha espesialidade kontinua halo iha komisaun antes diploma to'o iha plenáriu ba votasaun iha espesialidade no votasaun ikus.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: