quarta-feira, 26 de abril de 2017

Prezensa aviaun EUA iha TL presisa esplikasaun, Hernani: La’os tensaun polítika EUA ho CN


Parlamentu Nasionál (PN), ejizi ba Governu atu esplika ba públiku kona ba prezensa aviaun Estados Unidos da América (EUA) iha Timor Leste (TL), tanba aviaun ne’e nia prezensa iha TL halo povu pániku.

Deputadu Cesar Valente ‘Pilotu’, husi bankada CNRT hatete katak, informasaun funu entre EUA ho Corea do Norte nian, halo povu Timor Leste trauma, entaun mosu tan aviaun America nian iha Timor Leste, povu trauma liu tan.

“Tanba ne’e, ita nia Governu presija fó sai ba públiku katak, aviaun ne’e mai tanba iha duni komunikasaun ruma hodi mai halo servisu ka apoiu komunitáriu iha Timor Leste, hanesan iha tinan hira liu ba, sira mai harii eskola balu iha Timor Leste,” afirma Cesar Valente n’udar membru Komisaun B trata asuntu Seguransa, Defeza no Relasoens Externa ba jornalista sira iha PN, Segunda (24/04).

Nia haktuir, EUA tenki hatene katak, Estadu Timor Leste laiha tendensia atu halo funu, tanba importante liu ba povu Timor Leste mak dame no paz iha mundu.

“Se EUA atu proteje direitu hakmatek no paz iha mundu, entaun tenki alerta uluk mai ita katak, ami sei haruka ami nia seksaun ida ka rua atu ba halo servisu iha Timor Leste,” dehan Cesar Valente.

Maibé nia hatutan, kuandu aviaun tu’un surpreza de’it hanesan ne’e, povu bele hakfodak no trauma, tanba lor-loron povu akompaña hela situasaun entre EUA ho Corea do Norte.

“Ha’u hanoin ita nia Estadu tenki ba ko’alia iha EUA hodi alerta buat ne’e katak, ami nia povu importante liu, tanba ami nia povu lahatene buat ida, imi halo fali ami nia povu sai vitima, hakfodak no trauma hanesan ne’e oinsa,” kestiona Cesar.

Nia dehan, prezensa aviaun EUA nian iha Timor Leste ne’e, hamosu espekulasaun barak katak, America mai hodi prevé no monta sira nia baze iha Timor Leste hodi funu hasoru Corea do Norte.

“Ita uza hela osan dolar, ita atu muda derepenti ba Rupiah ka ba escudo, klaru ita tenki simu konsekuensia no risku ida ne’e. Ha’u hanoin Governu mós iha ona hanoin, oinsa mak ba oin ne’e, ita nia forsa ekonómia ne’e to’o ona iha ne’ebé para bele produs ita nia osan rasik,” dehan Cesar.

Maibé Cesar dehan, agora dada’uk kuandu funu mak akontese duni entre Corea do Norte ho America, Timor Leste tenki simu risku, li-liu iha área ekonómia, tanba Timor Leste seida’uk iha osan rasik.

Hatan kona ba Corea do Norte mós ameasa atu tiru nuclear mai Australia, tanba Australia aleadu America nian, Cesar Valente hateten katak, nia preokupa liu ho aviaun America nian ne’ebé tu’un surpreza iha Timor Leste.

“Keta antes ne’e iha komunikasaun ida mai iha ita nia Governu. Komforme informasaun katak, prezensa forsa America sira ne’e, mai atu ajuda servisu umanitáriu no atu hadia eskola balu,” relata Cesar Valente.

Nune’e mós, deputadu Francisco Branco husi bankada FRETILIN mós dehan, prezensa aviaun EUA nian iha TL ne’e, halo povu pániku.

“Povu pániku tanba oras ne’e dada’uk media fó sai konflitu diplomatiku entre nasaun rua ne’e (America ho Corea do Norte). Maibé portavos husi Embaixada America deklara tiha ona husi media katak, ida ne’e la’os misaun military ida, maibé misaun ho karakter social, ”dehan Branco.

Maibé deputadu husi bankada FRETILIN ne’e dehan, nia seida’uk hatene, bainhira aviaun ne’e atu tama TL, iha koñesementu husi Estadu TL ka lae? tanba TL hanesan nasaun independente ida ne’ebé iha mós regras ne’ebé tenki kumpri.

Tanba ne’e, Francisco Branco mós husu ba Governu atu esplika situasaun ida ne’e ba povu hodi povu labele pániku.

Hatan kona ba Corea do Norte mós ameasa atu tiru nuclear ba  Australia, tanba Australia apoiu America hodi funu hasoru Corea do Norte, karik ida ne’e fó ameasa mai povu TL ka? Francisco Branco dehan, ida ne’e laiha razaun.

La’os tensaun politika EUA ho CN

Ba preokupasaun ne’e, Ministru Negosius Estranjeirus no Kooperasaun (MNEK), Hernani Coelho, hateten, prezensa forsa Estados Unidos da América (EUA) hamutuk 20 ho aviaun Gluck  Master Tress, tun iha Aeroportu Internasional Nicolau Lobato, Comoro-Dili, foin lalais ne’e la’os tanba tensaun politika entre EUA ho Corea do Norte (CN) nian.

“Laiha ligasaun ho situasaun iha Corea de Norte, tanba ita bo’ot sira hatene ita iha programa kooperasaun militar ho sira,”Ministru Negosius Estranjeirus no Kooperasaun, Hernani Coelho deklara asuntu ne’e ba jornalista sira liu husi konferensia ba imprensa Segunda (24/04/2017) iha salaun MNEK, Praia dos Coqueiros Dili, hodi responde preokupasaun publiku konaba prezensa forsa EUA foin lalais iha TL.

Nia hatutan, prezensa forsa EUA iha TL ne’e mai atu troka forsa sira tuan ne’ebé mak mai desde tinan 2002 hodi hadia eskola Universidade,   estrada no ponte sira iha TL.

Forsa sira ne’e hanesan tipu de injeneria haree liu ba apoiu humanitarian, tanba sira la’os forsa kombatente ou funu nian, nune’e sira mai la lori ekipamentu funu, maibe lori deit ekipamentu serbisu nian.

“Ne’ebe sira mai ne’e grupu regular ne’ebé mak ita iha ho EUA, ita bolu ejersisiu militar konjunta ho sira  ne’ebe mak ita bolu, ejersisiu korodilo internasional,”hateten Hernani Coelho.

Nia hatutan, prezensa forsa EUA la’os buat  foun, sira ne’e forsa regulares, rotasaun ba grupu kontijenti sivis ne’ebé mak fo apoiu ba atividade humanitaria balun fulan tolu, balun to’o fulan nen.

Kona ba tensaun politika entre Coreia do Norte ho EUA ne’e, Governu TL  halo hela akompañamentu ba Corea do Norte no Corea do Sul, nomós iha rejiaun sira, to’o ohin loron seidauk  iha indikasaun atu evakua Timor oan sira rihun rua iha Corea do Sul fila mai TL.

“Iha Corea do Sul, ita iha mekanismu de koordenasaun husi adido do trabalho, husi rai sira ne’ebé mak tama iha programa Development   programme  System   ninian ho mós Governu Korea, ha’u hanoin kuandu buat ruma sira sei aviza antes mai ita para toma medidas ne’ebé nesesariu,” hateten Hernani.

Nia haktuir, problema Corea do Norte mai desde tinan 1953, guerra de Corea akontese tiha, depois sira kria paralelu ne’ebé mak bolu parallel 38, maibe to’o agora situasaun ne’e nunka kalma, tempu ba tempu mosu hela de’it situasaun sira tiru kaiñaun iha ilha Korea do Sul ninian.

“Kompara ho situasaun agora dadauk ne’e, ita rona EUA mobiliza ninia armada ba iha besik Korea ninian para halo medidas prevensaun, liga mos reforsa sira ninia forsa iha Korea, to’o agora seidauk iha indikasaun halo evakusaun, maibe ita akompaña informasaun husi Korea do Sul,” hateten Hernani Coelho.cos/avi

Jornal Nacional Diário

Sem comentários: