segunda-feira, 17 de julho de 2017

Mundu Turístiku Presiza Atensaun Buat Lima

DILI, (TATOLI) – Atrasaun natureza, hametin estadu, infrastrutura estratéjika, desentralizasaun, dezenvolve setór ekonómiku nu’udar fatór importante lima iha mundu turístiku ne’ebé presiza tau atensaun.

Reitór Dili Institute of Tecnology (DIT), Manuel Florêncio Vong hatete ba Ajénsia Tatoli, bainhira hasoru malu iha fim-de-semana ne’e iha kna’ar fatin, Dili.

Manuel Vong esplika atrasaun natureza mak hanesan ita-nia tasi, foho, paisajen no agrikultura ne’ebé liga ho natureza. Timor úniku, ne’ebé mak iha estasaun tempu ne’e iha hotu haat dala ida, hakarak manas mai Díli, malirin oituan sa’e ba Daré, malirin oituan, manas oituan ba Maubise, hakarak malirin ba Ramelau.

“Entaun, primavera, outono, verão, inverno ne’e hotu, iha dala ida, iha rai ida de’it no úniku. Ida ne’e dehan, natureza ita nian, ita bele fa’an”, hateten reitór.

Hodi hatutan, dezenvolvimentu, estrutura laiha, laiha asesu. Entaun, segundu mak asesibilidade katak halo duni fatin hodi ita bele ba iha fatin ne’ebé identifika iha poténsia turístiku sira ne’e, tanba ne’e polítika prezervasaun importante.

Lei de’it la to’o, presiza harii organizasaun turistíku iha nível lokál, tanba ne’e ba oin ministériu sira, tenke harii duni misaun ida ne’ebé integradu tanba turizmu la la’o mesak.

Turizmu ne’e tenke iha organizasaun ida ne’ebé mak institusionalmente organiza duni kona-ba indústria ida ne’e (turizmu). Organizasaun ida ne’e atu kontrola, halo planu ida ne’ebé mak di’ak, planu integradu.

Kondisaun turizmu di’ak, fa’an ba turista estranjeiru nomós turizta doméstika. La iha planu dezenvolvimentu teritóriu, entaun estraga hotu tiha nia praia  sira ne’e. Praia ne’e fatin publiku, tantu rezidente, tantu turizta iha direitu atu ba.

“Otel barak mak tiding fali iha tasi ibun, taka ema nia dalan. Ne’e labele! Empreza sira dumina tiha fali fatin publiku. Não pode ser! Lei tenke regula buat sira ne’e. Ha’u bele dehan katak ita-nia produtu, ita bele faan buat barak loos maibé dezenvolvimentu, dezenvolvimentu ida ne’ebé mak bem planeadu, bem organizadu, bem implementadu, bemavaliadu e bem replanear”, esplika.

Tanba se la iha planu ida ne’ebé mak di’ak, la iha organizasaun ida ne’ebé di’ak, la iha implementasaun ne’ebé mak di’ak, la iha monitorizasaun ida ne’ebé mak di’ak mak to’o ikus mai ita mós la iha bem avaliadu, entaun bainhira ita halo fali planu foun fali mós, ita sei la ba oin.

Tanba ne’e jestaun destinu turistíku Timor-Leste tenke ser buka atu bele konsolidiza filafali hodi nune’e ba iha oin, turizmu bele sai duni setór estratéjiku.

“Aviaun mai to’o aeroportu selu kedas ona tasa, turista tuun husi aeroportu selu tan tasa (vistu), nia sai mai, kondutór ida hein, selu tan kondutór tanba tula nia, kondutór simu tan ona nia osan artinya iha ona benefísiu ba motorista ida”, hatutan.
Aeroportu ne’e mós iha ema ne’ebé halo cleaning service, iha seguransa, entaun fó traballu multiplayer effect boot ba kualker atividade turístika ne’e. Tanba, ema ida de’it mai, nia lori osan, oituan-oituan mós nia fahe, ema hothotu hetan. Tenke hadi’a, ita-nia ospitalidade.

Nune’e mós produtu lokál mós uza dadauk ona. Entaun, atu konklui dezenvolvimentu la’o maibé mós keta haluha bem planeadu tanba ita-nia rai ne’e illa ho dimensaun ki’ik-oan. La kontrola, la kle’ur espasu tetuk sira ne’e lakon ona.

Tanba ne’e tenke fó atensaun ba ordenamentu teritóriu, ne’ebé mak orienta, iha vizaun ba ona dezenvolvimentu sustentável ne’ebé mak ba iha jerasaun agora.

Tenke  hanoin jerasaun futuru sira-nia direitu mós atu goza rikusoin, em termos de rekursu naturál, sosio-kulturál nomós rekursu ekonómiku ne’ebé mak iha valór.

“Ita minarai iha, petróleo, gás maibé ne’e la “renovavel”, tempu ida nia pasti maran. Se nia maran, ita susar, se ita la hanoin halo didi’ak”, reforsa.

Tanba ne’e governu investe, halo indústria ba industrializasaun ne’e importante. Maibé, atu ba iha ne’ebá presiza profesionaliza ita-nia F-FDTL (Falintil-Força Defesa de Timor-Leste) no PNTL (Polícia Nacional de Timor-Leste) atu bele garante paz no estabilidade iha rai ida ne’e. Tanba ida ne’e, lutu.

 Segundu, tuir reitór DIT, tenke hametin liutan ita-nia estadu ho profisionál liliu órgaun soberanu sira hanesan prezidente, governu, parlamentu no tribunál tenke buka ema ne’ebé serbisu ho di’ak hodi serbi duni povu no  halo lei ne’ebé bele rezolve duni problema estadu no povu nian.

Justisa tenke garante duni otonomia ne’ebé mak indepedénsia juíz no juíz sira tenke julga buat hotu ho justu. Entaun reforsa instituisaun estadu ne’e importante.

Terseiru, infrastrutura estratéjika ba industrializasaun momentu ida ne’ebé mak importante, Estrada, portu no aeroportu mak bainhira ita la kria ne’e susar.

Kuartu, tenke lori estadu ba povu, entaun desentralizasaun ne’e xave ida, se buat hotu sentralizadu, povu sira iha foho, sira trata buat ruma tenke mai Díli, ne´e labele. Tanba ne’e, ita tenke tau importánsia ba desentralizasaun no tenke implementa ho di’ak

Ikus liu mak dwzenvolvimentu ekonómiku, investimentu, emprestímu, bele tau osan para komunidade, empreza privada sira bele asesu ba kréditu, ho nune’e makina la’o ona.

“Investimentu edukasaun, lalika hanoin tau fali, fulan fulan subsídiu, ita gasta liu. Di’ak liu ita fó kail duke ikan. Ita tau osan ba setór privadu sira, kria kampu traballu rasik ka halo negósiu. Entaun ita bele dehan katak nia halo auto-empregu (kria rasik traballu ba nia aan rasik)”, katak tan akadémiku ne´e.

Ho ida ne’e, iha planu estratéjiku atu atinji ekonómia ho nível altu-mediu, sei to’o. Kualidade edukasaun tenke iha investimentu. Se governu hakarak kualidade edukasaun, Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ne’ebé tau ba edukasaun tenke boot, la to’o tenke tau graduál. Nune’e iha 2030 bele to’o maibé la’ós atu fó subsídiu.

“Subsídiu só bele fó ba ferik katuas sira, ha’u hanoin katak ita ko’alia kona-ba turizmu nia iha futuru nabilan. Tanba ne’e mak ha’u dehan lori Timor-Leste ba mundu, lori mundu mai Timor-Leste, se ita bele halo ida ne’e hanesan filozofia ida, entaun ita idaidak sei lori Timor-Leste ba mundu, lori mundu mai Timor-Leste”, realsa.

Lori Timor-Leste ba mundu mak lori imajen, faan produtu. Kona-ba agrikultura, reitór ensinu superiór ne’e hateten to’os no natar abandonadu, importa fós husi rai li’ur, hamate agrikultór sira nia produtividade. “Buat ida ne’ebé mak ita tenke halo mak diversifika setór agrikola”, tenik nia.

Dezenvolvimentu setór agrikultura tenke buka atensaun liutan, tantu iha polítika, tantu iha planu nomós iha implementasaun.

“Liga ho turizmu, ita iha fatin ne´ebé atrativu tebes maibé kestaun mak ita presiza prezerva mós ita-nia ambiente”, akresenta.

Reitór DIT, Manuel Florêncio Vong mós akresenta dezenvolvimentu bele furak maibé edukasaun mak tenke hanesan xave hodi prepara ema ba dezenvolvimentu.

“Edukasaun forte nasaun pasti sei avansadu nomós nasaun ne´ebé investe iha edukasaun nia retornu garantidu”, haklaken.

Nia reforsa mós investe edukasaun ho kualidade, retornu garantidu, investe oan sira ba edukasaun, asegura dezenvolvimentu. Tanba tinan-tinan produz ema, ho idade maioria joven,  konserteza iha susesu boot.

Buat tolu ne’e bele inkorpora, elabora em termos de Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) Timor-Leste nian, 2011-2030 ne’ebé mak enkuadru iha setór tolu, turizmu, agrikultura no petróleu, buat tolu ne’e tenke la’o fó apoiu ba malu, osan petróleu ne’e bele tau iha setór agrikultura no turizmu dala ida.

Maibé atu la’o ba oin tenke investe iha edukasaun. “O coração do desenvolvimento de um país é a educação. Se edukasaun di’ak, ita-nia futuru nabilan”, hakotu reitór Manuel Vong.

Jornalista: Rafy Belo | Editora: Rita Almeida

Foto: Raihenek mutin, Bondura, Baucau. Foto espesiál, foti husi: http://baucauadventure.blogspot.com/2015/03/praia-de-bondura-baucau.html.

Sem comentários: