quinta-feira, 14 de setembro de 2017

Aung San Suu Kyi la tuir Asembleia-Jeral ONU nian hodi konsentra iha krizi "rohingya" nian

Konselleira Estadu no líder loloos hosi Governu birmanés, Aung San Suu Kyi, sei la tuir Asembleia-Jeral ONU nian, ne'ebé sei ko'alia kona-ba krizi hosi minoria musulmanu "rohingya" nian, fó sai iha notísia iha loron-kuarta ne'e.

"Hasoru sirkunstánsia atual sira, konselleira Estadu nian iha asuntu doméstiku sira ne'ebé maka presiza atensaun", deklara hosi Kyaw Zeya, porta-vós hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru birmanés, pasta ne'ebé maka Suu Kyi lidera mós, iha referénsia ba krizi ne'ebé akontese iha oeste nasaun nian, ne'ebé konsentra minoria "rohingya", hatete hosi jornal The Irrawaddy.

Visi-prezidente, Henry Van Thio, akompaña hosi konselleiru Seguransa Nasional, Thaung Tun, lidera delegasaun birmaneza ba Nova Iorke.

Sesaun regular ba dala 72 hosi ONU, ne'ebé hahú ona iha loron-tersa ne'e no hotu iha loron 25 tuirmai, hala'o ho tema "Sentradu iha ema sira: luta ba dame no moris di'ak ida ba ema tomak iha planeta sustentável ida".

Pelumenus ema "rohingya" rihun 370 atravesa fronteira ba Bangladexe dezde loron 25 Agostu, tempu ne'ebé violénsia aumenta hafoin ofensiva militar ida ne'ebé lansa tanba atake ida, iha loron ne'e, hasoru postu polísia sira hamutuk 30 resin, atake ne'ebé halo hosi rebelde, Ezérsitu Salvasaun va Estadu Rohingya ne'ebé defende direitu sira hosi minoria musulmanu nian.

Komisáriu Aas ONU nian ba Direitu Ema nian afirma ona iha loron-segunda katak asaun ne'ebé Birmánia uza hodi trata minoria musulmanu "rohingya" hanesan "ezemplu klásiku ida hodi halo limpeza étnika".

"Birmánia rekuza nafatin asesu ba inspetor sira [hosi ONU] ne'ebé maka espesializadu iha direitu ema sira nian. Avaliasaun atualizadu hosi situasaun labele halo kompletu, maibé karik situasaun hanesan ezemplu klásiku ida hosi limpeza étniku nian", hatete hosi Zeid Ra’ad Al Hussein iha abertura ba sesaun dala 36 hosi Konsellu Direitu Ema nian hosi ONU, iha Jenebra.

Iha loron-tersa, autoridade birmanés sira rejeita akuzasaun hosi reprezentante ONU nian ne'e.

Líder loloos Birmánia nian hetan beibeik krítika maka'as hosi personalidade oioinn, tanba defende atuasaun hosi ezérsitu kona-ba ema "rohingya" sira, entre sira maka pakistaneza Malala Yousafzai ho súl-afrikanu Desmond Tutu, sira na'in rua hanesan laureadu ba Nobel Dame nian. Petisaun ida, ne'ebé asina hosi ema rihun 350 iha mundu tomak, husu ona ba Komité Nobel Noruegés hodi hasai prémiu hosi responsável birmaneza nian.

Suu Kyi defende ona nia aan hosi krítika sira iha semana liubá, hodi afirma katak iha kampaña desinformasaun ida kona-ba kestaun no afirma katak sei proteje direitu hosi ema tomak nian.

"Solidariedade internasional ho ema "rohingya" sira hanesan rezultadu hosi desinformasaun boot ida, ne'ebé hakarak hamosu problema sira entre komunidade oioin no promove interese hosi terorista sira nian", nia hatete.

Konsellu Seguransa ONU nian sei hasoru malu iha loron-kuarta ne'e hodi ko'alia kona-ba violénsia iha Birmánia, reuniaun urjente ida ne'ebé reklama hosi Reinu Unidu ho Suésia hodi hatán ba preokupasaun barak ne'ebé aumenta hosi komunidade internasional.

Birmánia, nasaun ne'ebé iha 90% resin hosi nia populasaun hanesan budista, la rekoñese sidadania ba ema "rohingya" sira, minoria ida ne'ebé laiha nasionalidade no ONU konsidera hanesan minoria ida ne'ebé hetan perseguisaun maka'as iha planeta.

Ema rohingya millaun ida resin moris iha Rakhine, ne'ebé hetan diskriminasaun beibeik dezde hahú violénsia sektáriu iha tinan 2012, ne'ebé halo ona pelumenus ema na'in 160 mate no halo ema rihun 120 resin tenki hela iha kampu deslokadu hamutuk 67.

Maski barak hela ona iha nasaun ne'e iha jerasaun barak nia laran, sira laiha asesu hodi hetan serbisu, laiha asesu ba eskola, laiha asesu ba ospital no nasionalizmu budista ne'ebé aumenta iha tinan hirak ikus ne'e hamosu ona violénsia hasoru sira, ho konfrontu ne'ebé dalabarak halo ema mate.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: