quinta-feira, 6 de agosto de 2015

Papel no kontribuisaun kooperativa mak dezenvolve ekonomia familia


DILI - Prezidente Confederação Nacional das Cooperativas de Timor-Leste (CNCTL), Elizario Ferreira esplika, papel no kontribuisaun kooperativa nian ba ekonomia nasional mak la serbisu ba ema ka instituisaun externu atu fo moris, maibe serbisu ba an atu iha moris. Nia dehan koperativa moris  ho prinsipiu hitu. Tama ho hakarak rasik no livre, halao ho demokrasia, partisipa ho ekonomia, autonomia no hamrik mesak, edukasaun, formasaun ho informasaun, interkooperasaun, interese ba komunidade.

Nia esplika, ho prinsipiu ida ne’e mak sira hahu harii sira nia kooperativa iha loron 14 Novembru 2013 ho inisiativa rasik, ne’ebe reprezenta federasaun haat ida mak FHM primer 87, Membru Individu/Kooperante 9.889 kompostu husi mane 5.254 no feto 4.635, enkuantu iha kapital na’in 3.037 no iha rural na’in 6.852 kompostu husi Primer 77 iha rural no 10 iha kapital urbana Dili. 

FCCTL primer 17, Membru Individu/Kooperante 1.025 komportu husi Feto 85, mane 940 iha rural, FCPA primer 6, membru Individu hamutuk 286 M 196 feto 90 iha rural. FC.SALT (PRIMER 16 Membru Individu/Kooperante hamutk 480 kompostu husi feto 240, mane 240), iha rural. “Kuaze iha primariu hamutuk 126 (10 iha rural) no 116 iha rural, membru individu/kooperante iha 11,680 maka iha kapital 3.037 no iha rural 8,643,” Prezidente CNCTL Elizario hatoo lia hirak banhira sai orador iha seminariu nasional ne’ebe realize husi Ministeriu Komersiu Industria no Ambiente (MKIA), Kinta (30/07), semana liu ba iha hotel Novo Turizmu, Bidau Lesidere, ne’ebe ho tema “Uma Polita Corsial e Industria Para Timor Leste”. 

Entretantu prinsipiu ba daruak, membrus sira hala’o ho demokrasia mak Cooperativa Primariu sira hari’i husi inisiativa propriu membru sira nian, Estrutura membru sira hili demokratikamente (ema ida votu ida), Mekanismu kontrolu liu husi Asembleia Jeral tinan ida dala rua, Jestaun halao husi membru sira rasik, Membru sira partisipa ho sira nia hakarak rasik. Enkuantu prinsipiu ba datoluk nian mak, membrus sira partisipa ho ekonimia mak, primeiru FHM (primer 87, Membru Individu/Kooperante 9889 kuaze halibur kapital $ 3,010,933,62 (iha Dili $ 829,720,20 no iha Rural $ 2,210,794,41). Entretantu ba FCCTL (PRIMER 17, Membru Individu/Kooperante 1.025 Halibur Kapital $ 9,500, iha Rural.

Prezidenti CNCTL hatutan FCPA (PRIMER 6, Membr Individu 286 Halibur Kapital $ 9,000, iha rural. FC.SALT (primer 16 Membru Individu/Kooperante 480 Halibur kapital $ 15,000 iha Rural. Entretantu total hamutuk mak primariu 126, Halibur Kapital 3,044,433,62 (K/U 829,720,20 no Iha Rural 2,244,294,41. Nia eplika tan prinsipiu dahat nian mak, autonomia no hamrik mesak. Nia esplika, halao nia jestaun iha maneira ida autonoma ho prinsipiu “People helping people”. Kontrolu direta husi membru sira liu husi konsellu fiskal no simu supervisionamentu husi instituisaun sira ne’ebe iha relasaun ho cooperative, alende ne’e, decizaun koletivu (team show). 

Nia hatutan prinsipiu lima mak, edukasaun, formasaun ho informasaun. Nia esplika tan, Cooperativa “ Hahu ho Edukasaun, dezenvolve ho Edukasaun, Kontrolu ho Edukasaun no Dependensia totalmente ba Edukasaun),  Nivel Confederasun halao Edukasaun/formasaun ba Federasaun sira, Federacao halao Edukasaun/formacao ba nia primariu sira. Alende ne’e edukasaun/formasaun nivel konfedesrasaun no federasaun ho materia sira ne’ebe atu asegura sustentabilidade no jestaun di’ak kooperativa nian, Edukasaun/formasaun ne’ebe halao husi Primariu/Coop kona-ba, Jestaun ba planeamentu familiar, jestaun poupansa familiar, jestaun Negosiu no Jestaun emprendedorismu.

Entretantu prinsipiu nen mak, interkooperasaun. nia esplika Coop Primariu halibur individu atu iha kooperasaun ba malu entre individu ho individu ne’ebe halibur iha cooperative, federasaun sira halibur Primariu sira atu iha kooperasaun ba malu iha nivel Nasional, konfederasaun halibur federasaun sira hodi halo kooperasaun ba malu nivel nasional, regional no internasional (ACCU, OCPLP no OCCUL inklui Bileteral ho INKOPDIT-IND no CUFA. Enkuantu prinsipiu ba dahitu nain mak, interese ba komunidade.

Nia nia esplika, Cooperativa harii husi membru no reside iha komunidade nia leet, Atu asegura ben-estar membru no komunidade maka liu husi FHM, atribui enprestimu $ 1,879,607,14 (U 489,346,34 no R 1,398,260,80), ba ema 7,337 (M 3,736 no F 3,601) ba ema iha (U 2,608 no R 4,729), Enprestimu tuir kategoria 3, Produtivu ema 6,000, Ben-Estar familia nian 1,000, Emerjensia ema 200, Edukasaun ba 137. Entretantu papel setór cooperativa ba dezenvolvimentu ekonomia nasional mak pilares 4 mak, Edukasaun/formasaun nuudar baze atu hasae koñesimentu dirijentes kooperativas no membru sira hotu hodi jere ho eficientemente federasoens idaidak nian atu bele atinzi ninia objetivu difinidu. 

Elende ne’e soliedariedadi nudar fatór determinante atu solusiona problema hotu bele sai kma’an no facil liu. Exemplu, auto-Suficiencia nuudar objetivu koletivu hodi bele soi-an no populasaun baibain nia interese atu labele sai obstakulu ba parte seluk, no kreatividade social nuudar pilar ida ne’ebé promove kreativu ne’ebé populasaun no membru cooperativa iha inklui motiva beibeik atu kreativu ne’ebé iha bele buras liu-tan, nune’e populasaun no membru kooperativa sente motivadu hodi produs ho kuantidade ida sufuciente, sustentavel no iha kualidade produsaun hodi faan iha merkadu.

Alende ne’e Promove edukasaun ida kontinua ba Joven, feto no mane, inklui deficientes kona-ba prinsipiu kooperativa atu kria kampo serbisu ba sira nia-an rasik, Promove kreatividade no inovasaun social, Promove inkluzaun social, Promove kriasaun Instituto Tecnico Superior Proffessional, Promove inkluzaun finanseira, Prmove soliedariedade nasional, regional no internasional. Nia haktuir mos dezafius sira ne’ebe koperativa sira hasoru mak iha Internal maioria kooperativa la iha Sede, Minimu iha Kapital Social.

Alende ne’e problema external mak Nasionalmente iha faze  75% faze konstrusaun, Komunikasaun entre setor publiku, privadu ho kooperativa ladun maximu, Konfiansa setor privadu ho publiku nian ba kooperativa relativu minimu liu nune’e mos nasionalmente la iha espasu ba kooperativa atu funsiona. Enkuantu vizaun atinjidu mak, “sociedade associado” ho komunidade ida fort finansialmente no ekonomikamente, tuir visaun ped, sosiedade ho, ho rendimentu mediu, harii sosiedade ida ho vizaun ida de’it, identidade ida de’it komunidade ida de’it mak, Dezenvolvimentu hahu husi ita, ba ita, no fila fali ba ita, dalan maka kooperativa, hau susar imi tulun, imi susar hau tulun. Antes taka prezidente kooperativa cnctl ne’e hatete, kooperativismu nia maneira maka “humilde, honesto no simplicidade” mak, um para todos e todos para um. (BT)

Business Timor - Pedro

Sem comentários: