quinta-feira, 26 de outubro de 2017

Lideransa Nasionál ‘Presiza’ Dialog Atu Hadi’a Povu Nia Moris

DILI, (TATOLI) - Organizasaun Sosiál ne’ebé hanaran an Rede Juventude Munisípiu Ermera (REJE) ho rede Lian Munisípiu Ermera (LIDER) husu ba lideransa nasionál sira hosi partidu lima ne’ebé hetan asentu iha Parlamentu Nasionál atu halo dialog ho maturidade nune’e iha konsensu hodi hadi’a povu nia moris.

“Husu ba lideransa nasionál sira hotu atu halo diálogu ho kakutak malirin, hatudu maturidade polítika hodi bele to’o iha konsensu nasionál ida ba hadi’a povu nia moris liuhusi aselera prosesu aprovasaun programa no Orsamentu Jerál Estadu hodi bele hala’o dezenvolvimentu ba povu tomak iha Timor-Leste,” Portavós Daniel dos Santos, deklara liuhosi deklarasaun Konjunta REJE ho LIDER, liuhosi konferénsia imprensa, iha FONGTIL, Kaikoli, Kinta (26/10).

Tuir REJE ho LIDER nia observasaun, partidu lima; FRETILIN (Frente Revolucionário de Timor-Leste Independente), CNRT (Conselho da Reconstrução Nacional de Timor-Leste), PD (Partidu Demokrátiku), PLP (Partido de Libertação Popular) no KHUNTO (Kmanek Haburas Unidade Timor Oan) ne’ebé reprezenta povu iha uma fukun PN vota ho unanimidade ba karreta prado foun, maibé vota kontra ba programa ne’ebé atu lori benefísiu ba povu iha setór edukasaun, saúde, infraestrutura, bee, saneamentu no agrikultura.


Asaun vota kontra programa governu, la hatudu lisaun di’ak ida atu juventude sira utiliza hanesan prosesu aprendizajen ida. La hatudu ezemplár no ideia ne’ebé konstrutivu hodi hadi’a programa governu, maibé deputadu sira kestiona liu kona-bá minoria, maioria, inklui halo interpretasaun ba konstituisaun tuir ida-idak nia hakarak.


Fenómenu ida ne’e hatudu katak,  deputadu sira la tau interese estadu aas, maibé interese grupo no partidária tanba podér.

Maski nune’e REJE no LIDER apresia no louva juventude Timor-Leste namoos povu enjerál ne’ebé hatudu ona maturidade no sentidu estadu hodi enfrenta dinámika polítika ne’e ho kalma.

Maibe, REJE no LIDER mós la aseita, ho rumoris eleisaun antisipada tanba konsidera eleisaun antisipada sei hatún de’it imajen Timor-Leste iha mundu.

Ho nune’e husu ba autoridade seguransa no defeza hanesan; Polísia Nasionál Timor-Leste no F- Falintil-Força da Defesa de Timor-Leste atu fó orientasaun ne’ebé rigoroza ba membru sira hodi nune’e bainhira atua situasaun ruma tenke tuir lei no orden, relasaun ho situasaun polítika ohin loron nian.

Aleinde ida ne’e aproveita oportunidade REJE ho LIDER la haluha hato’o apresiasaun profundu ba susesu xefe negosiadór prinsipál demarkasaun fronteira Marítima Xanana Gusmão ho ekipa to’o asina akordu entre Timor-Leste no Austrália.

REJE ho LIDER nu’udar organizasaun umbrella (sombriña) ba juventude no sosiedade sivíl hotu iha munisípiu Ermera ho papél sentrál mak halo parseria krítiku ho governu, tau-matan ba violasaun direitu umanu, advokasia ba boa governasaun no promove pás no estabilidade iha munisípiu Ermera lamenta tebes ho dinámika polítika ne’ebé akontese iha rai-laran.

Iha parte seluk lideransa nasionál iha nasaun Timor-Leste mak hanesan; Kay Rala Xanana Gusmão, Prezidente Partidu CNRT, Mari Alkatiri, atuál primeiru ministru, José Ramos Horta, atuál ministru konselleiru seguransa nasionál, Francisco Guterres Lú Olo, Prezidente da Repúblika ho Taur Matan Ruak, Prezidente Partidu Libertasaun Popular, inklui José dos Santos Naimori, Prezidente Partidu KHUNTO ho Mariano Asanami  Sabino, Prezidente Partidu Demokrátiku

Entretantu to’o notísia ne’e públika seidauk hetan konfirmasaun husi membru PN sira ne’ebé sai hanesan reprezentante povu iha uma fukun PN.

Jornalista: Rafy Belo | Editór: Manuel Pinto

Sem comentários: