quinta-feira, 26 de outubro de 2017

Prezidente Parlamentu timoroan defende aumentu koperasaun entre nasaun luzófonu sira

Nasaun luzófonu sira tenki aumenta koperasaun entre sira hodi ajuda hametin Ministériu Públiku sira no majistradu sira no aumenta efikásia hosi kombate hasoru krimi organizadu no transnasional, defende hosi prezidente Parlamentu timoroan iha loron-kuarta ne'e.

"Krimi organizadu ho transnasional espalla iha fronteira sira hosi Estadu soberanu sira no presiza atuasaun konsertadu sira ne'e, iha área oioin, liuliu, iha kombate hasoru fenómenu kriminal sira", hatete hosi Aniceto Guterres Lopes, bainhira loke enkontru ba dala 15 hosi Prokurador-Jeral sira hosi Komunidade Nasaun sira ho Lian Portugeza (CPLP) ne'ebé hahú iha loron-kuarta ne'e iha Díli.

"Globalizasaun no dezafiu sira ne'ebé mosu husu atu ita aumenta koperasaun entre Estadu-membru sira CPLP nian no Rejiaun Administrativu Makau nian, liuliu entre Ministériu Públiku sira no nia majistradu sira, hodi aumenta efikásia iha kombate hasoru krimi organizadu no transnasional", nia defende.

Enkontru iha Díli hetan partisipasaun hosi prokurador-jeral sira hosi Angola, Cabo Verde, Guiné-Bissau, Makau, Mosambike, Portugal, São Tomé & Prínsipe no Timor-Leste, ne'ebé sei analiza, to'o loron-sesta, instrumentu sira no dalan sira koperasaun nian, siberkriminalidade no tráfiku droga nian, no asuntu seluk tan.


Iha diskursu abertura nian, Aniceto Lopes refere ona ba "obrigasaun espesífiku sira" ne'ebé maka Timor-Leste hasoru, tanba nasaun sei harii hela nia instituisaun sira no mós tanba lokalizasaun jeográfiku ne'ebé hamosu preokupasaun sira seluk: illa ida iha zona importánsia ekonómiku ida, polítika no militar ho dalan oioin hosi komunikasaun marítimu nian.

"Tasi iha parte norte Timor nian hanesan importante tebes, tanba nia profundidade, ba pasajen hosi meiu naval sira hosi interese estratéjiku. Iha súl, Tasi Timor nian hanesan importante tebes ba Timor-Leste, tanba iha fatin ne'e maka hetan rekursu natural sira ne'ebé importante tebes ba nia dezenvolvimentu, rikusoin no moris di'ak ekonómiku no sosial", nia destaka.

Iha tempu ne'ebé Timor-Leste sei tenta hakotu nia soberania iha rejiaun, ho negosiasaun sira hosi fronteira sira ho Austrália no Indonézia, nasaun haree ho urjente ba "dezafiu hodi kombate hasoru atividade ilegal oioin ne'ebé maka akontese iha espasu marítimu ne'e, hanesan movimentu hosi sidadaun ilegal sira, narkotráfiku, tráfiku ema sira nian no merkadoria sira", nia hatete.

Kona-ba situasuan internu, prezidente Parlamentu timoroan nian refere ba "situasaun polítika no sosial sira ne'ebé maka akontese tanba konflitu naruk" ne'ebé reflete ho "fenómenu partikular tebes hosi violénsia komunitáriu ho orijen iha grupu sira arte marsial nian" no mós frakeza hosi sistema judisial iha Timor-Leste.

"Ami nia sistema judisial no ami nia instituisaun judisiáriu sira sei iha prosesu konstrusaun nia laran no, tanba ne'e, ami nia majistradu sira, maski ho esforsu ne'ebé sira halo, ladún iha esperiénsia, nune'e bele senti iha kuaze área tomak", nia afirma.

Ba prezidente Parlamentu Nasional timoroan, enkontru Díli nian hatudu "vontade maka'as hodi hetan benefísiu máximu" hosi istória no valor ne'ebé hanesan hosi komunidade luzófonu no vontade hodi "fahe esperiénsia no koñesimentu" iha espíritu invulgar hosi solidariedade institusional nian".

"Konsolidasaun hosi CPLP tenki liuhosi institusional ne'ebé metin hosi Ministériu Públiku sira, hamosu iha reforsu sira hosi kapasidade téknku sira no sientífiku sira hosi nia majistradu sira, ne'ebé tenki hamosu aumentu ida ne'ebé haree hosi efisiénsia no efikásia hosi atuasaun hosi Ministériu Públiku sira iha área oioin iha nia intervensaun, liuliu hodi hatán ba fenómenu kriminal sira, hodi bele hapara iha ne'ebé maka simu iha nível komunitáriu nian", nia hatete.

Repete fali defeza ida hosi independénsia justisa nian, Aniceto Lopes konsidera ona katak laiha razaun hodi iha dúvida ba esforsu hodi hametin prinsipiu ne'e no katak nia prezensa, polítiku ida, iha enkontru ida hosi área judisial "la estimula buat ida relasionadu ho autonomia" hosi Ministériu Públiku timoroan nian ka hosi CPLP nian.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: