sábado, 14 de outubro de 2017

Viabiliza Governu, Opozisaun Asina Plataforma

DILI, (TATOLI) - Prezidente Jurisdisaun Partidu CNRT esplika, intensaun hosi plataforma polítika ne’ebé partidu opozisaun CNRT, PLP ho KHUNTO asina nia objetivu mak viabiliza sétimu governu tanba forsa governu iha Parlamentu minoritária.

“Ita hotu hatene katak, sétimu governu la iha maioria parlamentár nune’e mak atu viabiliza governasaun ida ne’e, no funsionamentu normal parlamentu forsa polítika sira hanesan CNRT, PLP, KHUNTO tenke kontribui. Ida ne’e mak hatudu sentidu estadu,” Eis Prezidente Parlamentu Nasionál ne’e informa ba TATOLI, hafoin partisipa serimónia asina plataforma iha Fatu-hada, Jl Vila, ohin.

Sétimu governu nia dehan, governu koligasaun ida ne’ebé la hetan apoiu maioria hosi parlamentár, ho realidade ida ne’e bele konsidera hanesan problema ida ne’ebé nia konsekuénsia afeta ba estabilidade governativa.


Bazeia ba realidade, Bloku Opozisaun Maioria Parlamentár, kompostu hosi, Partidu CNRT, Partidu Libertasaun Popular-PLP ho Partidu KHUNTO tau hanoin hamutuk liuhosi plataforma polítika aliansa maioria parlamentár ho objetivu prinsipál, lori povu Timor-Leste ba moris di’ak liu hosi promove dezenvolvimentu ida ne’ebé fahe rekursu no oportunidade hanesan, se sétimu governu nia programa la hetan apoiu másimu iha parlamentu nasionál.

“Se nucaso governu ida ne’e la bele kontinua, la presiza hanoin kondisaun oin, iha forsa polítika ida eziste hela ne’e ho maioria parlamentár ba interese nasionál sira prontu atu toma responsabilidade,” Aderito afirma. No lamenta mós katak, formasaun sétimu governu la prudente bainhira ko’alia kona-bá sentidu estadu, Tan ida ne’e, la iha dalan seluk, bainhira akontese ‘dezastre’ ba sétimu governu, forsa polítika ne’ebé iha maioria parlamentár bele asegura iha kontestu asume responsabilidade governasaun.

“Regra konstituisaun fó dalan. Husu ita hotu-hotu komunga regra konstitusionál duke fera ulun hodi halo interpretasaun oin-oin.”

Iha fatin hanesan Prezidente Bankada KHUNTO, Luis Roberto da Silva deklara momoos katak, Opozisaun maioria parlamentár sei vota kontra programa sétimu governu nian.

“Ita ko’alia frankamente, lakohi ko’alia subar kuandu diskusaun programa governu da-hituk iha Parlamentu Nasionál (PN) sei vota kontra tanba partidu tolu iha parlamentu maioria iha ne’ebá,” Luis Roberto da Silva haktuir.

Entretantu palaforma polítika aliansa maioria parlamentár ne’ebé hetan visto hosi Kay Rala Xanana Gusmão, Prezidente Partidu CNRT, Taur Matan Ruak, Prezidente Partidu PLP, no José dos Santos NAIMORI Bucar, Konselleiru Superior KHUNTO nia objetivu prinsipál mak hanesan; Kontinua hametin estabilidade, hadi’a di’ak liu tan povu nia moris liuhosi investimentu públiku liga liu ba kapasidade prodúz povu nian, kontinua polítika desentralizasaun, hametin sistema justisa, promove transparénsia ba uzu kualkér fundu estadu, kontinua implementa reforma fiskál, preserva no haburas jestaun petrolíferu.

Kontinua mós promove setór privadu hodi ajuda kria oportunidade servisu, hadi’a fali programa balun la kondús ho situasaun real, hanesan prestasaun servisu, kualidade servisu saúde, promove edukasaun kualidade, enkoraza dezenvolvimentu auto empregu, promove kréditu, protesaun ba labarik, feto, katuas no ema defisiente, atensaun ba juventude, hametin dezenvolvimentu kulturál, hari uma ba kbiit laek sira.

Iha parte seluk objetivu sétimu governu ne’ebé haktuir iha nia programa ba tinan lima oin mai hanesan tuir mai; setór sosiál : asesu ba ensinu kualidade, asesu ba servisu saúde nian ho kualidade, apoia ema veneravel, dezenvolvimentu sustentável ba jerasaun hotu, indústria kriativa ne’ebé ativa liu no promosaun kultura nasionál, foin sa’e sira ho saúde.

Dezenvolvimentu infraestrutura : hasae kapasidade produtivu, hadi’a ema nia asesu ba servisu, hasa’e sustentabilidade hosi infraestrutura sira.

Dezenvolvimentu setór ekonomia : hasa’e produsaun agríkola, dezenvolvimentu indústria hosi rekursu Naturais, hasa’e rendimentu liuhosi kriasaun ba empregu, ambiente ne’ebé favoravel ba diversifikasaun ekonomia.

Modernizasaun institusionál : garantia ba defeza no estabilidade nasionál, garante ba sistema justisa ida ne’e asesivel no efetivu, timor leste nia integrasaun no pozisaun global, haforsa kultura demokrátika liuhosi responsabilizasaun no transparénsia, jestaun ba setór públiku ho efikásia no responsabilidade.

Jornalista: Zezito Silva | Editór: Manuel Pinto

Sem comentários: