sábado, 14 de outubro de 2017

Governu minoritáriu timoroan hasoru iha semana oinmai teste dahuluk iha parlamentu


Governu konstitusional timoroan, minoritáriu, iha semana oinmai hasoru iha Parlamentu teste boot dahuluk ho debate hosi programa ezekutivu nian hodi bele determina nasaun nia moris to'o tinan 2018 nia klaran.

Posibilidade hodi la aprova testu, ne'ebé presiza proposta rejeisaun rua hosi opozisaun ne'ebé kontrola fatin 35 hosi fatin 65 iha Parlamentu Nasional, implika lakon hosi Governu, ne'ebé simu pose iha fulan ida liubá, no loke dalan ba eleisaun antesipadu, iha influénsia ba orsamentu Estadu iha tinan oinmai no estabilidade polítika nasaun nian, tuir lejislasaun ne'ebé hala'o iha Timor-Leste.

Antes simu dokumentu ne'ebé prepara hosi koligasaun entre Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) ho Partidu Demokrátiku (PD), forsa parlamentar tolu selu, Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), Partidu Libertasaun Popular (PLP) ho Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO), harii bloku ida hosi alternativu governasaun nian.

Iha loron-kinta, forsa tolu ne'e hametin akordu ho asinatura hosi dokumentu ida kona-ba "plataforma Aliansa Maioria Parlamentar" (AMP), nune'e hamos fali debate iha nasaun hanesan iha tinan 10 liubá, bainhira koligasaun ida lidera hosi CNRT - partidu daruak ne'ebé hetan liu votu iha tinan ne'ebá - lidera ona AMP dahuluk ida hodi asumi Governu.


Liutiha negosiasaun durante semana barak, PLP ho KHUNTO lakohi halo parte iha koligasaun Governu nian no CNRT, ne'ebé nia líder Xanana Gusmão rejeita ona koligasaun ruma no garanti katak sei fó estabilidade ba ezekutivu, lidera fali aliansa ida hasoru Fretilin.

Konstituisaun no lejislasaun ne'ebé hala'o determina katak tenki halo debate ba Programa Governu nian durante máximu loron lima konsekutivu no la eziji atu dokumentu ne'e hetan votasaun. Tanba ne'e maka Parlamentu ajenda ona hodi halo iha semana oinmai.

Votasaun tenki halo de'it bainhira Governu aprezenta votu konfiansa ida - ne'ebé ladún provável - ka hosi opozisaun aprezenta proposta ida hodi rejeita no ne'ebé tenki aprova hosi maioria deputadu sira.

Bainhira ne'e akontese - no proposta rejeisaun bele aprezenta iha momentu ruma durante debate loron lima ne'e - hafoin ne'e Governu iha máximu loron 30 hodi submete Programa Governu foun ne'ebé maka sei hetan fali loron lima hodi debate.

Bainhira programa daruak hetan fali proposta rejeisaun foun ida, entaun Governu sei monu.

Desizaun kona-ba saida maka sei akontese sei iha Prezidente timoroan nia liman ne'ebé tenki hili entre hetan solusaun governativu ida iha atual parlamentu ka konvoka eleisaun antesipadu.

Konstituisaun defini katak labele sobu parlamentu iha fulan neen nia laran hafoin nia eleisaun, ne'ebé iha kazu ne'e akontese eleisaun iha 22 Jullu, signifika katak bele akontese de'it hafoin loron 22 Janeiru.

Prazu sira tuirmai hatete hosi lei eleitoral ne'ebé esplika katak bainhira sobu Parlamentu Nasional, xefe Estadu "tuir dekretu, fiksa loron eleisaun hosi Deputadu sira (...) ho, iha mínimu, loron 60 antes".

Prazu ne'e hanesan importante hodi kumpri etapa sira ne'ebé relasionadu ho prosesu eleitoral, dezde rejistu hosi partidu sira nian to'o kampaña eleitoral, no implika, iha mínimu, atu eleisaun antesipadu sira bele hala'o hahú hosi loron 22 Marsu.

Iha kazu hosi eleisaun anterior sira, loron 22 Jullu liubá, Tribunal Rekursu valida de'it rezultadu definitivu sira liutiha loron ualu (iha 01 Agostu) no membru sira parlamentu nian simu de'it pose liutiha fulan ida (iha loron 05 Setembru), no liutiha fulan rua hafoin votu maka Governu simu pose, no hafoin ne'e liutiha fulan ida maka hahú debate ba programa Ezekutivu nian.

Proposta sira rejeisaun nian sei adia prosesu hosi eventual aprovasaun ba orsamentu retifikativu ba tinan ne'e no sei iha influénsia mós ba prosesu debate no aprovasaun hosi Orsamentu Estadu ba tinan 2018 ne'ebé, tuir lei Orsamentu no Jestaun Finanseiru, tenki aprezenta ba Parlamentu Nasional to'o loron-domingu, 15 Outubru, prazu ne'ebé sei labele kumpri.

Lahó Orsamentu Estadu sei aplika rejimi duodesimal ne'ebé signifika, iha prátika, katak iha fulan ida-idak Governu bele gasta de'it iha máximu númeru ki'ik tebes hosi Orsamentu tinan anterior, tinan 2017 nian.

Ho baze iha kalendáriu eleitoral previstu, Timor-Leste karik bele moris ho orsamentu Estadu duodesimal ida durante parte barak tinan nian, tanba prosesu tomak - tomada pose hosi Parlamentu, formasaun Governu nian, tomada pose ba Governu, aprovasaun hosi Programa Governu nian no Orsamentu Estadu nian - sei demora fulan barak nia laran.

Maski iha aumentu hosi knaar área privadu nian, área públiku iha Timor-Leste iha nafatin importánsia maka'as iha ekonomia nune'e aumenta efeitu sira ne'ebé neineik tebes iha gastu públiku sira nian iha tinan ne'e sei ladi'ak ba área ekonómiku tomak.

Maski Estadu halo hela jestaun prátika iha kazu barak, ezekusaun orsamentu real ne'ebé fraku - ho de'it 51% iha trimestre datoluk nia rohan iha tinan ida sai ona hanesan influénsia orsamentu boot - hatudu katak investimentu boot no projetu boot sira sei la la'o.

Ho área ativididade oioin ne'ebé maka sei senti efeitu sira iha periudu eleitoral no momentu instabilidade polítika nian, atrazu sira ne'e aumenta mós efeitu sira ne'e.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: