sábado, 20 de janeiro de 2018

JHN Hale’u Timor Deskobre Natureza Nia Furak


DILI, (TATOLI) - Asosiasaun Nasionál, Juventude Hadomi Natureza (JHN) organiza juventude sira, hodi halo formasaun karaktér kona-ba oinsá hadomi natureza liuhusi atividade oi-oin. Tan formasaun karakter JHN nian mak hadomi natureza nune’e sira hale’u Timor-Leste hodi deskobre natureza nia furak.

Xefe Divizaun Caverna no Koordenadór Asuntu Estudu no Peskiza, JHN, João da Costa Freitas informa ba Ajénsia TATOLI, Kinta (18/01) katak  atividade sira ne’e mak hanesan tama sai fatuk ku’ak (caverna), sa’e no tuun foho (alpinista), sosio-kultura; buka hatene istória no fatin istóriku sira no atendimentu ambientál; oinsá haburas ambiente sira.

Tanba, iha kampus sira dalabarak iha atividade estra-kurikuler maibé iha mak joga bola, koru, estudante balun dalaruma ba kampus, estuda no fila uma loos de’it. Atu tama sai ba fatin leet sira ho aproveita natureza kuaze la iha. Simplesmente, joven timoroan sira gosta la’o, ba la’o, dalaruma seidauk iha orientasaun ba buat ruma.

“Ita tenke kria kondisaun ida para la’o oinsá? La’o atu halo saida? Tanba ida ne´e mak ami forma tiha grupu ida naran Juventude Hadomi Natureza, fokus liu ba iha atividade natureza nian; tama sai ai-laran, tama sai fatuk ku´ak (caverna) no sa´e foho (Alpinista), sósio-kultura; buka hatene istória kona-ba fatin ne´ebé mak ba. Depois iha mós atendimentu ambientál; oinsá atu bele haburas fali,” Nia esplika.

Karakter husi Asosiasaun Nasionál, JHN ne’e independente no voluntarizmu; ita serbisu ba ita-nia rain, la husu buat ida. “Ita kuidadu ita-nia natureza,” nia salienta.
Xefe Divizaun Caverna esplika, voluntáriu sira ne’e hola parte iha JHN ne’e mai husi munisípiu oi-oin, Oe-cusse de’it mak seidauk iha. Voluntáriu sira ne’e mai husi universidade sira, sekundária sira no balun la eskola.

“Ami iha doutrina rasik katak ita serbisu ba ita-nia rain, husi organizasaun ida ne´e; ita unidade no ukun rasik aan. Ami forma joventude sira oinsá mak sira serbisu ba sira-nia rain, labele moe no serbisu ho onestidade,” nia reforsa.

Nia informa tan, sira konsege ona hale’o Timor-Leste ho la’o ain ho lori sasan oi-oin no orsamentu ne’ebé menus liu, kuaze la to’o dolár 100.

“Ami konsege tama to’o iha munisípiu.Munisípiu Ermera ami forma grupu haat; Matadalan Futuru Samalete, Eskola Rua, NCS ho Maukruma (Ermera Vila ho Gleno) hodi halibur juventude sira bele hatene sira-nia rai liuhusi natureza,” informa João Bosco.

Entretantu, rezultadu husi la’o ain ne’e mak JHN sira konesege hetan fatin turistítku sira, liu-liu kaverna ka rai ku’ak sira, hetan beleza naturál sira eh ekolojia, iha zona leste, rai-klaran nomós zona oeste. Seluk husi ne’e, bele hetan beleza naturál no halibur informasaun sira, hakerek rai nu’udar istória ba aan rasik no karik ba jerasaun sira tuir mai.

Dadus informasaun sira ne’ebé hetan durante aventura, espera sei entrega mós parte kompetente, haree ba situasaun polítika iha rai-laran.

“Karik loos ona, ami identifika fatuk ku’ak barak, iha Maubise, iha Ermera, Baucau, Viqueque, Lospalos, mesak furak de’it, karik ida ne’e bele sai turizmu ekolojia, ita bele dezenvolve turizmu komunitária para bele hetan fali masukan ruma husi ne’ebá. Agora ami seidauk entrega ba, agora governu seidauk tuur loos,” nia dehan.

Xefe Divizaun Caverna no Koordenadór Asuntu Estudu no Peskiza, João da Costa Freitas esplika tan, Timor-Leste riku istória tan molok indepedénsia nasaun ne’e liu ona périodu tolu; hahú husi Japaun, Portugal no Indonézia. Nune’e importante presiza prezerva nafatin hodi rai nu’udar eransa ida ba jerasaun sira tuir mai.

Seluk mak hadomi natureza, buat ki’ik ida mak importante halo mak kuidadu ita-nia ambiente, liu-liu buka keta soe fo’er arbiru no konsensializa ita-nia aan no hatoman aan hodi labele soe fo’er arbiru.

Hanesan membru ida husi joventude hadomi natureza, haree katak commitment husi autoridade lokál, satan fahe ona ba munisípiu no munisípiu. Tenke atensaun didi’ak, karik aban bainrua lakon tiha. Tanba ne’e JHN forma karakter joven nian atu hadomi natureza.

“Liuhusi ida ne’e ita forma neneik husi baze, estudante sira komesa koko ona atu fó hanoin katak natureza mak ida ne’e. Natureza la’ós de’it ai-laran, buat ne’ebé mak moris no fó valór di’ak ba ita-nia rain ne’e natureza,” nia dehan.

Nia reforsa tan, ita labele ko’alia de’it nasionalizmu no patriotizmu maibé importante idealizmu mós. Tanba ne’e, hadomi natureza parte ida mós hodi konkretiza nasionalizmu no patriotizmu. Ho razaun ne’e mak JHN nia idealojia mak hadomi natureza.

“Ha’u sidadaun Timor-Leste ida, ha’u hadomi Timor ho maneira saida? Lalika buat boot demais, soe fo’er iha nia fatin, atu nune’e bele hamenus ona, la fó todan ona ba autoridade lokál sira,” ko’alia João Bosco.

Hodi hatutan, ita mós labele ko’alia de’it direitu hodi haluha tiha dever. Ne’e labele! Hanesan aventureiru, nota katak ita-nia natureza sei virjen hela, seidauk esplorasaun barak. Ho kondisaun ida ne’e, ita-nia dever ida mak hadomi natureza liuhusi asaun konkreta sira.

“Bainhira atu aumenta tan ita-nia pasu, di’ak liu kobre to’ok ita-nia natureza. Timor nia natureza furak, oinsá ita hola parte iha laran, kuñese ita-nia rain. Hadomi ita-nia natureza, keta so’e fo’er arbiru no fo’er sira tenke tau iha lixeiru” nia fó mensajen.
JHN Loke Rekrutamentu

Xefe Divizaun Caverna no Koordenadór Asuntu Estudu no Peskiza, João da Costa Freitas haktuir ba TATOLI katak oras ne’e dadaun JHN iha membru 42 ativu. Iha JHN ne’e iha mós membru espesiál, fó de’it ba sira ne’ebé kontribui direta ba JHN, haree ba grau tan sira iha grau oi-oin tuir kategória.

“Agora dadauk ami rekruta hela membru ba ekipa dala haat nian, JHN formasaun karakter uza Hadomi Natureza. Natureza sai hanesan média ida para aprende, aprende moris mesak, aprende buka hahan rasik,”  xefe João Bosco realsa.

Kona-ba kritériu, primeira tenke ema sidadaun Timor. Segundu mak fízika no mentál di’ak, tuir mai idade mínimu mak 16 no másimu liu mak 28.

“Tenke prienxe formuláriu ne’ebé mak ami prepara; deklarasaun husi inan-aman nian tan JHN ne’e risku ba dezastre. Dezastre ita la espera. No fotokopia eleitorál ho fotografia hodi sai arkivu,” nia fó sai.

Jornalista: Rafy Belo |Editór: Manuel Pinto

Imajen: Membru Juventude Hadomi Natureza bainhira la’o ain hala’u Timor. Foto: JHN

Sem comentários: