quinta-feira, 9 de agosto de 2018

Submisaun ba Komisaun Permanente Konjunta kona-ba Tratadu sira Uma Fukun Parlamentár, Canberra, Australia


La’o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Analiza no Monitór Dezenvolvimentu Rua Dom Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel : +670 332 1040 Email: laohamutuk@gmail.com Situ: www.laohamutuk.org

Submisaun ba Komisaun Permanente Konjunta kona-ba Tratadu sira Uma Fukun Parlamentár, Canberra, Australia

Husi Institutu Timor-Leste ba Analiza no Monitór Dezenvolvimentu La’o Hamutuk
Kona-ba inkéritu husi Tratadu entre Australia no Repúblika Demokrátika Timor-Leste hodi estabelese Fronteira Marítima iha Tasi Timor

18 Abril 2018 Konteúdu

Introdusaun ................................................................................................................................................. 2
Ami apresia rezultadu husi esforsu nasaun rua nian..................................................................................... 2
Tratadu ida ne’e esklarese sala balu iha pasadu. .......................................................................................... 3
Australia tenke voluntariamente fó fila fali osan ne’ebé nia foti tiha ona. .................................................... 4
Tratadu Fronteira ne’e presiza retifika lalais no inkondisionalmente. ........................................................... 4
Australia tenke tama fali ba mekanizmu internasionál kona ba disputa fronteira. ........................................ 4
Australia tenki respeita Timor-Leste nia kometimentu ba transparénsia. ..................................................... 5

Sumáriu

• La’o Hamutuk apresia nasaun rua nia esforsu hodi defini fronteira marítima, hafoin luta no frustasaun iha tinan naruk nia laran.
• Nasaun rua ne’e sei simu benefísiu husi fronteira hirak ne’e, no agora bele harii relasaun ida ne’ebé bazeia ba igualdade, rekoñesimentu ba soberania nasionál no respeitu ba direitu tomak povu nasaun rua ne’e nian.
• Tratadu foun ne’e hakotu istória naruk no triste hahalok la loos nian ne’ebé komete husi nasaun riku no podér boot sira kontra povu Timor-Leste.
• Australia tenki voluntariamente fó fila fali osan biliaun Lima Dolar Amerikanu ne’ebé nia hetan husi atividade iha Timor-Leste nia territóriu maritimu tanba tratadu Timor Gap nian asina hodi hetan lukru husi okupasaun ilegál Indonézia iha Timor-Leste.
Submisaun husi La’o Hamutuk kona-ba Tratadu Fronteira Marítima 18 Abril 2018 Pájina 2
• Parlamentu Australia labele hanaruk tan prosesu ratifikasaun husi Tratadu nee, no obriga Timor- Leste atu lakon fali nia direitu ka rekursu sira, no halo fraku regulamentu transparénsia sira.
• Australia tenke muda fila fali asaun ne'ebé nia halo iha Marsu 2002 no tama fila fali ba mekanizmu UNCLOS no ICJ nian hodi rezolve disputa fronteira marítima internasionál sira.
• Australia ho kompañia mina sira ne’ebé halo operasaun iha area tasi Timor-Leste nian, tenki respeita Timor-Leste nia komitmentu ba transparénsia no boa governasaun; kontratu hirak ne’ebé atu asina fali tenke halo tuir Timor-Leste nia lei sira.

Introdusaun

La’o Hamutuk, Institutu Timor-Leste ba Monitór no Analiza Dezenvolvimentu, mak organizasaun sosiedade sivíl Timor-Leste nian ida ne’ebé harii iha tinan 2000. Ami halo analiza no tau matan ba atividade governu Timor-Leste nian, governu nia parseiru dezenvolvimentu sira no ajénsia multilateral sira, hodi halo advokasia ba polítika no programa sira ne’ebé promove dezenvolvimentu ekonomia no sosiál ne’ebé sustentável no ekitavel. Liu husi servisu hirak ne’e ami koko atu asegura katak Timoroan sira hotu, feto ka mane iha jerasaun ida ne’e no jerasaun oin mai bele partisipa iha dezenvolvimentu ida ne’ebé sustentável, justu, inkluzivu no transparente ne’ebé respeita direitu umanu no povu nia kultura.

Ami apresia oportunidade atu oferese karta submisaun ida ne’e hanesan parte ida husi ita-boot sira inkéritu ba Tratadu Fronteira Marítima nian. Submisaun ida ne’e nudár La’o Hamutuk nian submisaun ba dala neen ne’ebé hato’o ba Australia nia Parlamentu. Entre submisaun sira nee, submisaun haat haruka ba ita boot sira nia Komisaun kona-ba kestaun sira ne’ebé liga ba petroleum.1 Ami haksolok katak Governu Australia finalmente adopta polítika hirak ne’ebé ami hato’o ona liu husi submisaun sira ne’e, no ami hein katak submisaun ida ne’e bele kria relasaun ne’ebé ekitavel liu tan entre ita nia nasaun liu husi dalan hametin liu kompriensaun mutua entre nasaun rua. Bainhira relasaun bilateral evolui husi konfrontasaun ba kooperasaun, ami hein katak ita bot sira sei vizita ami nia nasaun hodi rona husi povu Timor-Leste rasik, duke depende de’it ba “matenek-na’in” Australianu sira, ne’ebé barak mak hatene uitoan de’it Timor-Leste nia realidade.

Ami apresia rezultadu husi esforsu nasaun rua nian.

Dezde harii iha tinan 2000, La’o Hamutuk ho sosiedade sivíl seluk iha Timor-Leste halo advokasia kona-ba definisaun fronteira marítima ida ne’ebé justu entre Timor-Leste no Australia, no La’o Hamutuk kontente tanba finalmente governu rua ne’e atinje ona objetivu ne’e.

Tratadu ne’ebé asina iha 6 Marsu iha Nova Iorke loke etapa foun iha istória relasaun diplomátika entre Timor-Leste no Australia nian, ne’ebé iha tensaun aas durante tinan barak nia laran tanba Australia nia reklamasaun ba area iha Tasi Timor ne’ebé tuir prinsipiu legal iha lei internasionál nia okos pertense ba Timor-Leste. Ami fiar katak tratadu foun ida ne’e sei hadi’ak dalan ba nasaun rua atu nune’e bele fahe benefísiu marítima no estabelese relasaun ida ne’ebé bazeia ba igualdade no respeita ba ida-idak nia soberania. Hanesan Australia nia Analiza Interese Nasional ba Tratadu ida ne’e haktuir, “Timor-Leste ida ne’ebé estavel no prósperu sai mós nudár Australia nia interese nasionál.”

Tratadu ida ne’e mós fó ezemplu ba mundu tomak tanba ida nee mak primeira vez nasaun ki’ik ida konsege lori nasaun viziñu ne’ebé boot liu ba tuur hamutuk hodi negosia uza Konsiliasaun Obrigatóriu bazeia ba

1 Kona-ba kansela CMATS:

 http://www.laohamutuk.org/Oil/Boundary/JSCT/2017/Sub16LaoHamutuk.pdf (2017)

Kona-ba Australia ho Timor-Leste nia relasaun: http://www.laohamutuk.org/Oil/Boundary/2013/LHSubAustPNenquiry28Mar2013.pdf (2013) Kona-ba CMATS: http://www.laohamutuk.org/Oil/Boundary/JSCT/07LHtoAusJSCTreCMATS.htm (2007) Kona-ba IUA Sunrise: http://www.laohamutuk.org/Oil/Sunrise/03LHtoJSCTonIUA.html (2003) Kona-ba Tratadu Tasi Timor: http://www.laohamutuk.org/Oil/Boundary/jsctlh.html (2002)

Submisaun husi La’o Hamutuk kona-ba Tratadu Fronteira Marítima 18 Abril 2018 Pájina 3
UNCLOS artigu 298 no Anexu V. Ami apresia katak, maske iha inísiu Australia rejeita mandatu prosesu ida ne’e, maibé ikus mai simu duni. Mundu aprende tan ona meius foun atu hamenus disputa no konflitu entre nasaun viziñu sira ne’ebé iha fronteira tasi.

Iha 2004 La’o Hamutuk, sosiedade sivíl sira seluk, estudante sira, sidadaun no ema seluk iha Timor-Leste forma Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor (MKOTT) hodi koordena kampaña demonstrasaun la ho violénsia, lobi, advokasia no edukasaun públiku. Dezde ida ne’e, MKOTT servisu hodi hakotu parte restu husi okupasaun ilegál Indonézia nian iha Timor-Leste: Australia kontinua atu okupa parte signifikante husi territóriu marítima Timor-Leste nian.

Tinan sia liu tiha, governu Timor-Leste mós hola parte iha esforsu ne’e, hafoin deskobre Australia nia atividade ho intensaun ladi’ak durante negosiasaun CMATS no realiza katak concession (buat ruma ne’ebé parte ida fó ba parte seluk iha prosesu negosiasaun) sira ne’ebé Timor-Leste fó hodi loke dalan ba esplorasaun mina akontese tuir dalan ne’ebé la justu. Luta ne’e la’o kleur maibé ikus mai okupasaun nee para duni, no Timor-Leste nia soberania besik kompleta ona.

Maske governu Australia foin mak rekoñese fronteira marítima bazeia ba liña-media ho Timor-Leste foin lalais nee, sidadaun Australianu barak mak kleur ona hala’o advokasia ba pozisaun ida ne’e. Tanba ne’e, lori sosiedade sivíl Timor-Leste nia naran, La’o Hamutuk agradese dedikasaun no servisu difisil iha tinan barak nia laran ne’ebé hala’o husi Timor Sea Justice Campaign (Kampaña ba Justisa Tasi Timor) no povu Australianu seluk ne’ebé konsege husu ita boot sira governu atu respeita Timor-Leste nia soberania.

Tratadu ida ne’e esklarese sala balu iha pasadu.

Dezde dékada 1970, povu Timor sai ona vítima ba Australia nia reklamasaun ba area marítima ne’ebé tuir loloos la’ós Australia nian bazeia ba lei internasionál. Australia nia reklamasaun nee laiha baze sientífiku hanesan fronteira “plataforma kontinentál”; jeolójista sira hatene kleur ona katak nasaun rua ne’e iha plataforma kontinentál ne’ebé hanesan de’it.2

Too 1998, Australia suporta Indonézia nia okupasaun ilegál no brutal iha ami nia nasaun, fornese apoiu polítiku, militár no diplomátika ba Indonézia ne’ebé oho Timoroan besik 200,000. Maibé, Australia nia polítika kona-ba rai li’ur ajuda ona Indonesia nia okupasaun molok Indonézia nia invazaun iha 1975; espesialmente hafoin Australia ho Indonézia asina tratadu kona-ba fronteira tasi okos nian iha tinan 1971 no 1972.

Durante tinan 24 ne’ebé nakukun liu iha ami nia istória, Australia taka matan bainhira Indonézia sira oho ami nia ema sira, tanba de’it Australia hakarak asesu rikusoin ba mina no gas iha Tasi Timor liu husi Tratadu Timor Gap tinan 1989 nian. Durante tinan 14 ikus ne’e, Australia obriga ona lideransa Timoroan sira atu simu Australia nia ulun toos no asina akordu fahe-rendimentu balu hodi fó dalan ba produsaun mina no gas – fonte rendimentu prinsipál ba nasaun foun ida nee.

Susar ba ami atu labele nota katak Australia demora tempu atu simu akordu fronteira marítima ida too bainhira kuaze kampu mina no gas sira ne’ebé tama iha area kontestadu nian maran ona ka menus liu ona. Kampu mina Kitan, Buffalo no Elang-Kakatua la ativu ona tanba komersialmente la viavel ona, liu 98% rendimentu governu nian husi Bayu-Undan simu hotu ona, no Laminaria-Corallina besik atu maran ona. Alende ne’e, fronteira ne’ebé relevante ba Laminaria-Corallina no Greater Sunrise seidauk finaliza molok kampu mina no gas hirak ne’e maran. Maske disputa hirak ne’e liu-liu kona-ba soberania ba Timor-Leste, Australia nia kompañia sira ne’ebé hamrook ba riku soin petróleu parese la hakru’uk ona ba prinsipiu legal no respeitu mutual, no dala ruma Greater Sunrise de’it mak rezerva signifikante ne’ebé sei iha.

2 Tratadu atuál uza termu “plataforma kontinentál” nudár sinonimu ba “tasi okos” define fila fali lingua no halo

konfuzaun ba rasionalizasaun laiha baze husi tinan hirak iha pasadu.

Submisaun husi La’o Hamutuk kona-ba Tratadu Fronteira Marítima 18 Abril 2018 Pájina 4
Australia tenke voluntariamente fó fila fali osan ne’ebé nia foti tiha ona.

Iha Agostu 2017, nasaun rua ne’e konkorda kona-ba fronteira marítima hanesan parte husi pakote akordu komprensivu ida. Hanesan temi iha leten, Tratadu Fronteira hadi’ak fali sala barak ne’ebé Australia komete hasoru povu Timoroan iha pasadu. Maibé tratadu hirak ne’e kontinua lejitimatiza nafatin pratika sira ne’ebé la justu ne’ebé fó dalan ona ba Australia foti buat sira ne’ebé pertense ba povu Timoroan. Bazeia ba Tratadu ne’e no tratadu sira ne’ebé mai molok nee, Governu Australia rekolla ona osan hamutuk biliaun lima Dolar Amerikanu husi kampu mina no gas ne’ebé agora Australia rekoñese nudár territóriu Timor- Leste nian − osan hirak ne’e boot liu dala rua total “ajudu” ne’ebé Australia gasta ona ba Timor-Leste.

Artigu 10 husi Tratadu Fronteira foun haktuir katak Timor-Leste labele “iha reklamasaun ba kompensasaun” ba osan hirak ne’ebé Australia rekolla tiha ona bazeia ba tratadu no konkordánsia uluk nian. Maibé, laiha parte ida husi Tratadu ida ne’e mak taka dalan ba Australia atu bele voluntariamente fó fila ba osan ne’ebé na’ok ona ne’e ba fali Timor-Leste.

Ami fiar katak nasaun rua ne’e labele kumpre de’it saida mak iha Tratadu nia laran, maibé mós tenke tuir prinsipiu no valores hirak ne’ebé tratadu ne’e promove no inspira. Preambulu husi Tratadu ne’e dehan katak, “promove Timor-Leste nia dezenvolvimentu ekonomia” no sai “viziñu ne’ebé di’ak no iha espíritu amizade no kooperasaun... atu nune’e bele atinje solusaun ne’ebé ekitavel.” Ho espíritu foun kona-ba respeitu malu entre rai rua ne’e, La’o Hamutuk rekomenda katak Australia fó fila fali saida mak nia foti ona durante besik dékada tolu dezde nia asina Tratadu Timor Gap nian.

Tratadu Fronteira ne’e presiza retifika lalais no inkondisionalmente.

Tratadu ida ne’e sei legalmente en vigor bainhira parlamentu nasaun rua nian ratifika ona. Ami apresia katak Parlamentu Australia halo ona konsulta públiku no ami espera ita boot sira sei ratifika Tratadu ne lalais. Maibé, tanba Parlamentu Timor-Leste nian disolve ona, tempu sedu liu ba sira atu ratifika mak fulan ida ka rua hafoin eleisaun 12 Maiu. Molok nasaun rua ratifika tratadu ne’e, Australia kontinua simu 10% husi Bayu-Undan nia rendimentu, ne’ebé iha valor maizumenus tokon haat dolares Amerikanu kada fulan.

Ami espera katak Australia nia prosesu ratifikasaun sei la demora Tratadu atu hahú aplika, no ita boot sira sei la impoen kondisaun ruma ba Timor-Leste molok halo ratifikasaun. Ami fó hanoin fali situasaun ne’ebé akontese iha 2002-2003, bainhira Australia demora ratifikasaun Tratadu Tasi Timor too fulan sanulu, too Timor-Leste asina Akordu Unitizasaun ne’ebé fó 82% rendimentu husi Greater Sunrise ba Australia. Ida ne’e labele akontese tan.
Australia tenke tama fali ba mekanizmu internasionál kona ba disputa fronteira.

Iha Marsu 2002, Australia unilateralmente hasai-an husi mekanizmu internasionál ne’ebé uza hodi rezolve disputa fronteira marítima bazeia iha UNCLOS no Tribunal Justisa Internasionál. Iha tempu ne’ebá, Australia ta’uk katak regulamentu ida ne’ebé bele loke dalan ba desizaun kesi metin no imparsiál husi parte seluk karik sei la fó lisensa ba sira atu kontinua foti riku soin husi territóriu ne’ebé agora daudaun Australia rekoñese ona hanesan parte husi Timor-Leste. Australia hatudu oinsá nasaun boot ida bele viola direitu soberanu husi nasaun viziñu ki’ik ida, hodi rejeita mekanizmu internasionál, no a favór ba negosiasaun bilateral ida ne’ebé klaramentu la justu.

Hafoin tinan 16 liu tiha, Australia asina ona Tratadu foun ne’ebé rekoñese Timor-Leste nia direitu bazeia ba lei internasionál. Husi pasu di’ak ida nee, Australia hatudu katak nia simu solusaun ne’ebé justu ba fronteira. Tan ne’e, Australia tenke kansela asaun ne’ebé foti ona iha Marsu 2002 hodi prevene Timor- Leste ejerse ninia direitu soberanu atu uza prosesu internasionál, no fila fali ba mekanizmu rezolve disputa fronteira marítima ITLOS no ICJ nian. Ida ne’e sei fasilita rezolusaun fronteira ne’ebé justu ho ita boot sira.

Submisaun husi La’o Hamutuk kona-ba Tratadu Fronteira Marítima 18 Abril 2018 Pájina 5
nia viziñu sira seluk, no mós fó ezemplu di’ak ba nasaun seluk katak rezolusaun ba disputa tenki respeita lei internasionál no nasaun hotu nia direitu soberanu.

Tanba agora Australia no Timor-Leste konkorda ona sira nia fronteira tasi okos ho tasi leten, Timor-Leste presiza rezolve ninia fronteira marítima ho Indonézia iha nia parte sorin-sorin. Australia ho Indonézia sei bele ratifika sira nia fronteira tasi leten provisional 1997 nian, tanba area fronteira tasi leten nasaun rua nian estabelese ona tinan 46 liu ba. Ami hein iha futuru besik mai, bainhira Timor-Leste nia nasaun viziñu na’in rua finaliza ona sira nia fronteira marítima ho ami no entre sira nain rua.

Australia tenki respeita Timor-Leste nia kometimentu ba transparénsia.

Iha Tratadu foun ida ne’e, Kontratu Fahe Produsaun (PSC) haat ne’ebé uluk bazeia ba Tratadu Tasi Timor sei kansela ka troka. Ami triste tanba Tratadu foun ne’e la mensiona ho momoos kona-ba transparénsia iha kontratu, maske ami espera katak kontratu foun ba Buffalo, Kitan, Bayu-Undan no Greater Sunrise sei públika bazeia ba rekerimentu husi Timor-Leste nia lei.

PSC ne’ebé eziste ona ba Bayu-Undan no Greater Sunrise, ne’ebé asina iha 2003, nunka fó sai ba públiku. Maibé, iha 2005 Timor-Leste promulga Lei ba Atividade Petrolíferu No.13/2005 ne’ebé dehan katak kontratu hanesan ne’e konsidera dokumentu públiku, no dokumentu PSC ne’ebé asina hafoin de lei nee, loke ba públiku3. Padraun husi Inisiativa Transparénsia Indústria Estrativa (ITIE/EITI) ne’ebé Timor-Leste kumpre mós ezije transparénsia ba kontratu sira. Maske Australia iha rekerimentu ba transparénsia ne’ebé ladún rigorozu, area hirak ne’e agora iha Timor-Leste nia territóriu no tenki tuir rekerimentu ba transparénsia no boa governasaun Timor-Leste nian.

Maske Tratadu Fronteira Marítima asina tiha ona no difisil atu halo revizaun fali, ami fiar katak nasaun rua tenke konkorda malu katak kontratu foun sira sei loke ba públiku, no tenki informa kompañia sira katak sira tenke kumpre lei Timor-Leste nian, no labele buka esepsaun hodi hasees an husi ami nia padraun.4 Hanesan nasaun barak ho triste aprende ona, menus transparénsia iha atividade petróleu nian sira sei haburas korrupsaun, estragu ba ambiente no governasaun ne’ebé ladi’ak, no mós limita dezenvolvimentu ekonomia. Timor-Leste orgullu ba ninia sistema transparénsia iha jestaun dezenvolvimentu petrolíferu no rendimentu, no Australia ka kompañia mina sira labele halo fraku ida ne’e.

Ne’e mak ami nia submisaun ba Exelénsia Membru Komisaun Permanente Konjuntu kona-ba Tratadu sira, no ami agradese ba ita boot sira nia atensaun ba ami nia preokupasaun sira. Ami kontente atu responde ba pergunta saida de’it ka fornese tan informasaun liu tan kona-ba asuntu ne’ebé diskute tiha ona, no bainhira iha oportunidade ami prontu atu aprezenta direta ba ita boot sira nia Komisaun.

Submisaun ida ne’e autoriza husi ami nia organizasaun, inklui ba publikasaun.

Hakerek husi: Juvinal Dias Charles Scheiner Peskizadór
Aprova husi: Juvinal Dias Celestino Gusmão Ekipa Koordenasaun

3 Kontratu sira ne’e bele hetan iha http://www.laohamutuk.org/Oil/PSCs/10PSCs.htm no iha ANPM nia website 4 Relatóriu trimestral foun-liu husi Carnarvon dehan katak Timor-Leste sei aprova “lejizlasaun espesiál” atu mantein

termu fiskál, seguransa títulu, no direitu legal hanesan defini iha Carnarvon nia kontratu atuál ho Australia ba kampu mina Buffalo (Haree http://www.carnarvon.com.au/wp-content/uploads/2018/04/MarQ1.pdf). Ami hein katak lejizlasaun ne’e sei la revoka rekerimentu transparénsia sira.

Sem comentários: