quinta-feira, 9 de agosto de 2018

Kona-ba ratifikasaun ba Tratadu RDTL no Australia hodi estabelese Fronteira Marítima iha Tasi Timor

La’o Hamutuk Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu Rua Dom Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste Tel : +670 332 1040 Email: laohamutuk@gmail.com Website: www.laohamutuk.org

Submisaun ba Parlamentu Nasionál RDTL
Husi Institutu Timor-Leste ba Monitór no Analiza Dezenvolvimentu La’o Hamutuk

Kona-ba ratifikasaun ba Tratadu entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Australia hodi estabelese Fronteira Marítima iha Tasi Timor

6 Agostu 2018

Konteúdu

Introdusaun ....................................................................................................................................... 2
Ami fó parabéns ba nasaun rua ba akordu fronteira marítima. .......................................................... 2
Parlamentu tenke ratifika Tratadu ne’e lalais no inkondisionalmente. ............................................... 2
Timor-Leste presiza mantén nia sistema transparénsia ba jestaun atividade petrolíferu. ................... 3
Timor-Leste labele depende nafatin ba mina, ita tenke diversifika. .................................................... 3
Ita tenke halo avaliasaun ba kustu, benefísiu, no risku Projetu Tasi Mane molok ita gasta tan osan. .. 4

Sumáriu

• La’o Hamutuk fó parabéns nasaun rua nia esforsu hodi define fronteira marítima hafoin luta tinan barak nia laran.
• Ami enkoraja Governu atu ratifika lalais Tratadu ida ne’e.
• Timor-Leste tenke mantén nafatin nia sistema governasaun ne’ebé efetivu hodi jere setór petrolíferu.
• Presiza foka ba enerjia no rekursu nasaun ne’e nian hodi diversifika ekonomia atu nune’e hadook- an husi dependénsia petrolíferu.
• Molok aumenta tan gastu ba Projetu Tasi Mane, Governu, Parlamentu no públiku tomak tenke estuda kle’an rezultadu husi avaliasaun fiskál, sosiál, ekonomia no kustu ba ambiente, hodi tetu benefísiu no risku sira.
• Sidadaun Timor-Leste no Australia sei kontinua ezije ba Governu Australia atu selu osan Biliaun 5 Dolar Amerikanu husi rendimentu petrolíferu nian ne’ebé foti husi Timor-Leste nia territóriu marítima.

Submisaun husi La’o Hamutuk ba Parlamentu Nasionál kona-ba Tratadu Fronteira Marítima Pájina 2

Introdusaun

Dezde tinan 2000, La’o Hamutuk halo advokasia ba Fronteira Marítima ida ne'ebé permanente entre Timor-Leste no Australia. Iha tinan 2004, hamutuk ho ativista no organizasaun sosiedade sivíl sira La’o Hamutuk hola parte hodi kria Movimentu Kontra Okupasaun iha Tasi Timor (MKOTT), ezije Australia atu respeita nia viziñu nia direitu soberania. Ami mós ezije Australia atu banati tuir prinsipiu legal internasionál sira, no tama fali ba sistema internasionál hanesan UNCLOS atu asegura rezultadu ida ne'ebé justu.

Ami fó parabéns ba governu rua ne’ebé halo ona negosiasaun ba Tratadu hafoin luta ne'ebé lori tempu naruk, no ami hein katak nasaun rua sei ratifika Tratadu ne’e lalais atu reforsa soberania no prevene Australia atu foti beibeik lukru mina husi area ne’ebé sira foin rekoñese nudár territóriu Timor-Leste.

Atividade Petrolíferu husi Tratadu ne’e presiza respeitu sistema jestaun petrolíferu Timor-Leste nian ne’ebé transparente liu kompara ho Australia nian. Kompañia sira ne’ebé sei hala’o operasaun iha Timor-Leste nia territóriu tenke halo tuir Timor-Leste nia lei.

Konkordánsia ba fronteira marítima atinje ona, Timor-Leste presiza foka ba asuntu urjente sira seluk, espesialmente urjénsia atu diversifika ekonomia. Maski ho Tratadu foun ne’e, Timor-Leste nia mina iha area tasi ka rai-maran se nafatin la nato’on atu sustenta nasaun ne’e ba tempu naruk.

Ami fó parabéns ba nasaun rua ba akordu fronteira marítima.

Tratadu ne’ebé asina iha 6 Marsu iha Nova Iorke loke kapítulu foun ida iha istória diplomátika Timor- Leste no Australia, ne’ebé iha tinan barak nia laran nakonu ho tensaun tanba Australia hetan rendimentu husi Indonézia nia okupasaun ilegál no manipula Timor-Leste hodi hetan rekursu iha area Timor Sea ne’ebé foin lalais Australia foin rekoñese nudár parte husi Timor-Leste. Ami fiar katak tratadu foun ida ne’e bele loke dalan ba nasaun rua atu fahe rekursu iha tasi laran, no harii relasaun metin bazeia ba respeitu mutual ba nasaun ida-ida nia soberania.

Ami mós hakarak fó parabéns ba povu Timor-Leste no Australia, no belun internasionál sira, ba advokasia, demonstrasaun hodi konvense Governu Australia atu respeita Timor-Leste nia direitu soberania. Fronteira Marítima ne’ebé justu la’ós atinje tanba Governu Australia nia laran di’ak, maibé rezultadu husi luta ida naruk, badinas ho kometimentu ne’ebé bot.

Tratadu ne’e hatudu ezemplu foun ba mundu tanba ba primeira vez, nasaun ida konsege lori nasaun viziñu atu negosia hamutuk uza prosesu Konsiliasaun Obrigatóriu bazeia ba UNCLOS. Mundu aprende tan meius foun ida kona-ba oinsá rezolve problema kona-ba fronteira tasi sira.

Parlamentu tenke ratifika Tratadu ne’e lalais no inkondisionalmente.

Maske Tratadu ne’e asina tiha ona fulan lima liu ba, Parlamentu nasaun rua seidauk ratifika. Australia hahú ona prosesu simu submisaun hodi simu hanoin husi parte oi-oin1, no ami hein katak sira sei kompleta ho lalais.

Maske lideransa polítika husi partidu hotu iha Timor-Leste suporta Tratadu ne’e, Governu no Parlamentu seidauk hahú prosesu formal atu ratifika, no ami enkoraja atu ratifika ho lalais.
1 Haree https://www.aph.gov.au/Parliamentary_Business/Committees/Joint/Treaties/TimorTreaty. La’o
Hamutuk nia submisaun ba Parlamentu Australia http://www.laohamutuk.org/Oil/Boundary/JSCT/2018/LHtoJSCT18Apr2018.pdf (Ingles) http://www.laohamutuk.org/Oil/Boundary/JSCT/2018/LHtoJSCT18Apr2018te.pdf (Tetum).
Submisaun husi La’o Hamutuk ba Parlamentu Nasionál kona-ba Tratadu Fronteira Marítima Pájina 3
Ratifikasaun ne’e la’ós de’it hametin liña fronteira ne’ebé estabelese ona, maibé mós fó direitu ba Timor-Leste atu simu tan 10% rendimentu Bayu-Undan, ho valor maizumenus tokon $4 kada fulan ne’ebé agora daudaun sei nafatin tama ba Australia nia bolsu, too Tratadu foun ne’e efetivu.

Timor-Leste presiza mantén nia sistema transparénsia ba jestaun atividade petrolíferu.

Timor-Leste foti tiha ona medida importante hodi hamenus impaktu “malisan rekursu” ne’ebé afeta nasaun hirak ne’ebé depende liu ba esportasaun mina, meius ne’e inklui mantén lei hirak ne’ebé importante ba transparénsia no akontabilidade ba projetu jestaun petrolíferu sira. Tuir Artigu 30.1(a) Lei Atividade Petrolíferu nu. 13/2005, dokumentu autorizasaun ba esplorasaun no produsaun petrolíferu sira sai hanesan dokumentu públiku, no prinsipiu importante husi Inisiativa Transparénsia Indústria Estrativa (ITIE/EITI) no Timor-Leste kumpre padraun ITIE dezde 2003. Ita orgullu atu sai nasaun da-tolu iha mundu ne’ebé sertifika no banati tuir ITIE. Maske Australia nia rekerimentu ba transparénsia ladún rigorozu, Timor-Leste labele hafraku ninia sistema boa governasaun.

Ami preokupa katak Provizaun Tranzisionál sira no dokumentu seluk relevante ba Tratadu ne’e dehan katak “Atividade Petrolíferu saida de’it mak la’o bazeia ba termu husi Tratadu Tasi Timor ka Akordu Unitizasaun Internasionál sei kontinua tuir termu no kondisaun ne’ebé aplika antes tiha ona.” Triste katak, kontratu ba Bayu-Undan no Greater Sunrise, ne’ebé asina molok Lei nu. 13/2005 aprova, subar nafatin husi Parlamentu no públiku no labele hetan asesu. Hanesan mós ho kontratu ho Australia ba parte husi Sunrise no Buffalo ne’ebé rai subar nafatin husi públiku. Iróniku, tanba kontratu petrolíferu hotu ne’ebé asina husi Timor-Leste dezde 2005 publika hotu ona, bazeia ba lei nia rekerimentu sira.2

Uainhira Tratadu foun ratifika ona, kontratu Area Konjunta ba Dezenvolvimentu Petrolíferu (AKDP/JPDA) no area hirak ne’ebé okupa husi Australia sei troka ho kontratu foun entre Timor-Leste ho kompañia mina sira, no sira presiza kumpre tuir Timor-Leste nia lei. Parlamentu nasionál presiza luta atu Timor-Leste nia rekerimentu legal ba transparénsia labele fraku, no presiza aviza ba kompañia mina sira katak termu kontratu pasadu nian sei la “aplika ona”. Kompañia mina Carnarvon ne'ebé iha kontratu ba kampu mina Buffalo haktuir iha sira nia relatóriu trimestral katak, sira hein Timor-Leste sei aprova “lejizlasaun espesiál” atu kontinua termu fiskál tuir regra Australia nian ba Buffalo, maibé ami husu Parlamentu Nasionál labele fó fatin ba ida ne’e.3

Timor-Leste tenke informa kompañia mina sira katak sira presiza kumpre tuir Timor-Leste nia lei, no sei la hetan tratamentu espesiál atu halai sees husi ita nia padraun sira. Nasaun barak aprende tarde, no tanba sistema transparénsia ne’ebé fraku iha operasaun jestaun petrolíferu no rendimentu nian bele lori nasaun ba konflitu, korrupsaun, estraga ambiente, governasaun ladi’ak no limita dezenvolvimentu ekonómiku. Timor-Leste bele orgullu ho ita nia sistema jestaun dezenvolvimentu petrolíferu no rendimentu, no ita presiza proteje ida ne’e.

Timor-Leste labele depende nafatin ba mina, ita tenke diversifika.

Agora Tratadu asina tiha ona, tempu to’o ona atu prioritiza Timor-Leste nia ekonomia. Rendimentu husi mina no gas sei la dura ba tempu naruk. Maske Tratadu ne’e sei fornese rendimentu adisionál ba Timor-Leste husi Bayu-Undan no Buffalo, bainhira tau hamutuk, nia valor sei hanesan ho orsamentu ne’ebé foti sai husi Fundu Petrolíferu ba tinan ida. Maske Greater Sunrise sei fornese rendimentu adisionál no benefísiu ekonómiku seluk, La’o Hamutuk estimatiza katak, iha tinan 40 oin
2 Kontratu sira hele hetan iha http://www.laohamutuk.org/Oil/PSCs/10PSCs.htm no iha ANPM nia website.
3 http://www.carnarvon.com.au/wp-content/uploads/2018/04/MarQ1.pdf
Submisaun husi La’o Hamutuk ba Parlamentu Nasionál kona-ba Tratadu Fronteira Marítima Pájina 4

mai, nia total sei menus sorin balu husi Biliaun $22 dolar ne’ebé ita simu ona husi Elang- Kakatua, Kitan no Bayu-Undan dezde restaurasaun independénsia.

Presu mina muda tun sai no laiha ema ida mak hatene nia montante ezatu ba mina no gas hirak ne’ebé hetan ona no seidauk hetan iha Timor-Leste nia territóriu rai no tasi, tan ne’e imposivel ba ema ida atu halo estimatizasaun ne’ebé konkretu ba potensiál rendimentu husi petrolíferu. Maske nune’e, serteza katak ita sei la simu Biliaun $3 kada tinan ne’ebé fornese tiha ona dezde 2011 to’o 2013 husi Bayu-Undan no Kitan. Bazeia tuir ita nia despeza sira, rikusoin petrolíferu iha Fundu Petrolíferu sei la dura liu tinan 10. Tan ne’e, Timor-Leste presiza ho esforsu tomak harii lalais ita nia area ekonomia produtiva ne’ebé la’ós mina. La’o Hamutuk rekomenda atu ita kontinua haforsa ita nia agrikultura no peska, indústria ki’ik sira, no eko-turizmu atu sai hanesan xave hodi fornese ai-han ho nutrisaun di’ak, kampu servisu, no moris sustentável ba Timoroan tomak.

Ita tenke halo avaliasaun ba kustu, benefísiu, no risku husi Projetu Tasi Mane molok ita gasta tan osan.

Parlamentu, Governu no sosiedade sivíl presiza hare ho kle’an, analiza komprensivu ba kustu- benefísiu - risku husi Projetu Tasi mane, tau konsiderasaun bot ba nia durasaun no aspetu tomak husi projetu ne’e. Timor-Leste uza ona osan besik tokon $400 husi povu nia osan ba komponente inísiu husi projetu ne’e. Maibé osan ne’e montante ki’ik liu husi total orsamentu ne’ebé presiza ba finaliza projetu ne’e tomak, ne’ebé sei gasta besik biliaun $15. Molok asina kontratu no aloka osan, Timoroan no polítiku na’in sira presiza estuda kle’an, publika avaliasaun husi impaktu no estimatizasaun fiskál, sosiál, ekonómiku no kustu ba ambiente no risku ba Timoroan sira. Analiza ida ne’e presiza inklui estimasaun realístiku ba benefísiu husi servisu no kontratu sira, no risku husi liña fornesedór, oportunidade ba merkadu, kondisaun ekonomia global, kompetisaun, kompañia mina nia mehi no sira nia lala’ok bazeia ba rezultadu, no fatór hirak ne’ebé ita labele kontrola maibé bele determina rezultadu projetu ida ne’e.

Ho ne’e ami konklui submisaun ida ne’e ba Distintu Membru Parlamentu Nasionál, no ami agradese ita-boot sira nia atensaun ba asuntu ne’ebé refere. Ami kontente atu hatán pergunta ruma no fornese informasaun adisionál ne’ebé relevante ba asuntu sira diskute iha submisaun ne’e nia laran, no ami sei simu oportunidade atu hasoru ita-boot sira atu diskute liu tan.

Ami saran lia,
Berta Antonieta | Celestino Gusmão | Marta Da Silva | Charles Scheiner | Carly Munnelly

Sem comentários: