quinta-feira, 11 de outubro de 2018

Timor-Leste Tenke Mantein Proteje Animal Protejidu


DILI, (TATOLI) – Organizasaun Sosiedade Sivíl sira, halo afirmasaun Konjunta hodi hato’o sira nia preokupasaun konaba Governu Japaun ne’ebé promove kaer ikan baleia no husu Timor-Leste nafatin mantein pozisaun hanesan nasaun ne’ebé proteje animal protejidu sira hanesan baleia no golfiñu iha tasi timor.

“Hare asaun sira foin daudaun husi Governu Japaun atu promove kasa ka kaer baleia sira, ami preokupa katak asuntu ne’e bele tama iha diskusaun durante vizita Ministru Estranjeiru Japaun nian iha Timor-Leste iha loron 11 Outubru. Ami hakarak afirma ami nia pozisaun no suporta Timor-Leste tenke mantein sai área protejidu ba animál protejidu sira hanesan baleia no golfiñu”, refere artigu ne’ebé divulga husi sosiedade sivíl sira, ohin.

Sosiedade sivíl ne’ebé afirma iha artigu ne’e mak hanesan, La’o Hamutuk, Fundasaun Haburas, Friends of the Earth TL, PERMATIL, HASATIL Network, Movimentu Hadomi Natureza (Mohana), Konservasaun Flora and Fauna, Asosiasaun Tafon Green, Asosiasaun HAK, Rede ba Rai, Kadalak Sulimutu Institute, Movimentu Tasi Moos , RENETIL, Oxfam iha Timor-Leste.

Nu’udár organizasaun ne’ebé tau matan mós ba ambiente, sosiedade sivíl sira ne’e afirma ho kompromisu atu proteje ambiente natural ne’ebé úniku no sai patrimóniu importante Timor-Leste nian, nó mós apoiu Governu nia suporta ne’ebé forte ba dezenvolvimentu eko-turizmu marina (tasi nian), protesaun ba riku soin tomak ne’ebé moris iha tasi laran, hanesan haktuir iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030 no Polítika Turizmu ne’ebé foin estabelese.

“Ami rekoñese no suporta esforsu husi Ministériu Turizmu nó mós nia parseiru sira, atu promove no dezenvolve setór eko-turizmu marina, liuhosi ninia programa tau matan ba baleia no golfiñu. Programa ne’e sei kolabora no servisu hamutuk ho ajénsia turizmu lokál sira, organizasaun eko-voluntáriu no komunidade peskadór lokál sira”, tenik.

Hodi suporta katak presiza iha protesaun ba tasi no eko-turizmu hanesan parte husi planu dezenvolvimentu diversifikadu no ekonomia ne’ebé sustentável, tamba persentajen boot husi populasaun depende moris ba riku soin iha tasi laran no tasi ibun hodi hetan ai-han, nutrisaun no rendimentu ba família uma kain.

“Se rekursu sira ne’e dezenvolve ho di’ak, hahú husi buat ne’ebé Governu estabelese tiha ona, dezenvolve indústria turizmu hanesan baleia no golfiñu, iha poténsia atu lori benefísiu ekonómiku ne’ebé signifikante ba komunidade lokál sira”, katak.

Tuir sosiedade sivíl, agora ita iha nesesidade urjénsia atu diversifika ekonomia, haluan no haforsa setór sira ne’ebé la’ós mina hanesan agrikultura, peska, indústria produsaun ho eskalaun ki’ik sira no turizmu, no tenke dezenvolve ho kompromisu boot hodi tuir polítika ne’ebé sustentável hodi bele garante no proteje ambiente ne’ebé sei frajil hela nudár patrimóniu naturál.

Nune’e, sira konsidera Timor-Leste nia diversidade marina ne’ebé importante iha nivel global presiza no merese hetan protesaun no prezervasaun liuhosi define área protejidu no parke nasionál marina sira.

“Governu liuhosi Ministériu Turizmu agora presiza dezenvolve enkuadramentu legál importante no nesesáriu, ho infraestrutura, formasaun ba ospitálidade iha setór turizmu, akreditasaun ba ajénsia turizmu sira, no komprende rikusoin sira hodi bele jere no tau matan di’ak ba oin. Nune’e ita bele asegura indústria eko-turizmu ne’ebé sustentável, protesaun ba baleia no golfiñu sira hodi fó benifísiu ba komunidade lokál”, dehan tan.

Antes ne’e iha loron 3 outubru, Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru, halo análize ba aprezentasaun husi ekipa Whales and Dolphin in Timor-Leste, konaba “Planu Dezenvolvimentu ba Ekonomia Sustentável Eko-Turizmu Marina iha Timor-Leste”, hodi transforma Timor-Leste sai referénsia iha turizmu tasi okos (diving) no hare movimentu furak husi baleia no golfiñu iha rejiaun Sudeste Aziátiku, inklui protesaun no konservasaun ba rikusoin tomak ne’ebé mak moris iha tasi laran.

Baleia no golfiñu rasik, tuir diploma ministerial konjuntu Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) no Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente (MKIA) 12 Abril 2017, sai hanesan lista espésie akuátika protejida sira iha Timor-Leste.

Tuir diploma ne’e, protesaun ba espésie akuátika sira fundamental atu prezerva bio diversidade iha Marítima nasionál sira, nune’e tenke obdese ba kritériu sientífiku sira no nesesidade ba protesaun ba espésie sira ne’ebé determina ona.

Jornalista: Julia Chatarina | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Golfinu Spinner iha Baucau. Imajen: Kevin Austin

Sem comentários: