quinta-feira, 8 de novembro de 2018

Proposta atu hafraku governasaun hafasil sosa parte iha Sunrise


Submisaun ba Komisaun C
Parlamentu Nasionál Timor-Leste

Husi
Forum ONG Timor-Leste no Institutu La’o Hamutuk

Kona-ba
Proposta Revizaun ba Lei Atividade Petrolíferu 13/2005

7 Novembru 2018

Proposta atu hafraku governasaun hafasil sosa parte iha Sunrise

La’o Hamutuk no Fongtil hato’o obrigadu barak ba Komisaun C Parlamentu Nasionál ne’ebé konsidera no promove sosiedade sivíl nia partisipasaun iha prosesu revizaun ba Lei No 13/2005 kona-ba Atividade Petrolíferu. Ami nia pozisaun sira iha kraik, espera katak Komisaun C bele lee didi’ak no konsidera ami nia kontribuisaun sira iha paresér ne’ebé Komisaun C sei halo ba Prezidente Parlamentu Nasionál no Plenária.

Iha 22 Outubru Governu Timor-Leste husu Parlamentu atu altera Lei Atividade Petrolíferu 2005 ne’ebé promulga hafoin konsultasaun kle’an no kompletu. Lei atuál ida ne’e garante transparénsia, governasaun no kontrolu no balansu (checks and balances) sira iha nasaun ne’e hodi fó kontratu ba kompañia sira iha setór petrolíferu dezde tinan 13 ikus. Proposta alterasaun ida ne’e sei fó dalan ba Estadu atu partisipa iha Joint Venture (konsórsiu) ho partisipasaun liu 20%. Proposta lei ida ne’e mós kansela supervizaun husi Kámara Kontas iha Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas ba kontratu sira ne’ebé iha ligasaun ho asuntu petrolíferu molok tama iha vigór. Hanesan esplika ona husi Governu, alterasaun ida ne’e atu hafasil dalan ba Timor-Leste nia partisipasaun iha Projetu Greater Sunrise.

Parlamentu simu notifikasaun atu konsidera proposta ida ne’e durante feriadu nasionál, no prosesu ida ne’e dudu ho ansi. Se proposta ida ne’e pasa, sei retro-ativu to’o 27 Setembru, molok asina akordu ho ConocoPhillips. 

La’o Hamutuk no Fongtil hanoin katak parte dahuluk husi lei ne’e, ne’ebé dehan atu abandona tiha 20% limitasaun, la nesesáriu. Lei atuál nunka sai obstákulu ida ne’ebé hapara Estadu iha pasadu atu hetan liu 20% husi partisipasaun iha projetu ida. TimorGAP sai ona parseiru 50% (hamutuk ho Timor Resources) iha kontratu rua kona-ba fahe produsaun rai-maran (PSCs), na’in husi 100% husi PSC S0-15-01 iha area eskluzivu maritima, no parseiru 24% (ho Eni no Inpex) iha PSC JPDA 11-106 iha tasi okos Area Konjunta ba Dezenvolvimentu Petrolíferu. Laiha limitasaun 20% husi lei atuál ba Timor-Leste atu sosa parte husi projetu; persentajen ne’e aplika de’it ba Estadu nia partisipasaun lahó selu iha joint venture nia laran ne’ebé obrigatóriamente tenke hakerek iha Kontratu Fahe Produsaun.

Ema barak hanoin katak razaun loloos husi alterasaun lei ne’e atu hasai kbiit Tribunal das Kontas nian hodi halo supervizaun ba kontratu petrolíferu sira no tratadu ba deve sira no “kontratu seluk… kona-ba atividade operasaun petrolíferu”, ne’ebé iha futuru sei asina bainhira projetu Sunrise nian la’o ba oin. Ukun na’in Timor-Leste balun laiha ona pasiénsia ho rekerimentu kona-ba transparénsia no governasaun ne’ebé hakerek ona iha estadu nia lei Petrolíferu sira. Iha tinan hirak liubá, Tribunal das Kontas la fó vistu ba kontratu ho valór tokon $719 ba aprovizionamentu projetu Suai Supply Base nian (maske Tribunal Rekursu reverte) no kontratu atu empresta tokon $50 husi Banku Ex-Im Xina nian hodi rehabilita drainajen iha Dili.

Ajénsia kreditór sira ne’ebé baibain fó osan ba Timor-Leste atu empresta rejeita atu finansia Projetu Tasi Mane. Iha posibilidade forte katak, Timor-Leste sei buka finansiamentu husi Xina atu investe iha Mega Projetu Sunrise no Tasi Mane ne’ebé sei gasta biliaun barak. La’o Hamutuk no Fongtil iha preokupasaun katak Timor-Leste sei monu ba “lasu ba deve.” Iha nasaun seluk, inklui Sri Lanka no Angola, bainhira nasaun hirak ne’e labele selu fila fali tusan husi Xina, sira sofre aumenta kiak no lakon soberania nasaun nian. Kondisaun sira ne’e besik hanesan ho krize deve global husi FMI no Banku Mundial ne’ebé akontese iha dékada 1990 nia rohan.

Negosiasaun no enkontru hirak ne’ebé hala’o relasiona ho Projetu Tasi Mane no Sunrise akontese lahó transparénsia públiku, akontabilidade no supervizaun husi ajénsia estadu ne’ebé iha responsabilidade ba ida ne’e. Ukun na’in Timor-Leste nian husu Parlamentu aprova osan dolares biliaun barak ba projetu ne’ebé seidauk iha serteza ba retornu finansiál, sosiál no ekonómiku. Tan ne’e, importante atu asegura Timor-Leste iha balansu no kontrolu.

Nasaun barak ne’ebé depende ba indústria petrolíferu hetan malisan (resource curse) husi gasta povu nia osan ba projetu ne’ebé la klaru ho nia benefísiu sira, tan ne’e importante tebes atu iha peritu analítiku husi ajénsia estadu nian ne’ebé laiha interese pesoál hodi kontinua ho projetu la haree ba kustu no benefísiu.

Iha análize badak husi Divizaun Suporta Plenária Parlamentu (DIPLEN) kona-ba proposta alterasaun ida ne’e, sira hakerek katak, “bazeia ba evidénsia ne’ebé iha, la iha posibilidade atu identifika no kuantifika kustu finansiál ne’ebé rezulta husi aprovasaun lei ida ne’e.” Maske seidauk hatene biliaun hira mak estadu sei gasta ba projetu Tasi Mane no Sunrise (inklui pagamentu ba tusan no konsekuénsia ne’ebé bele akontese karik Timor-Leste labele selu fila fali), maibé kustu ba responsabilidade fiskál, demokrasia no akontabilidade ita haree momoos hela.

La’o Hamutuk no Fongtil preokupa katak alterasaun ba lei ida ne’e ho intensaun atu aselera lalais projetu Tasi Mane no Sunrise, iha tempu hanesan fó impaktu negativu ba boa governasaun, transparénsia, no akontabilidade. Xefe Negosiador, Xanana Gusmão, dehan katak Timor-Leste presiza gasta mínimu biliaun $7 atu implementa projetu ne’e (ba dezenvolvimentu downstream de’it). Gastu barak hanesan ne’e presiza liu husi supervizaun legal atu asegura akontabilidade no hamenus korrupsaun atu evita ema ida ka kompañia ida halo tuir sira nia hakarak de’it.

Ami espera katak, submisaun ida ne’e sei fornese informasaun sira util ba Komisaun C Parlamentu Nasionál hodi inklui iha Paresér Komisaun C nian. Obrigadu barak ba kolaborasaun.

Ami ne’ebé saran lia,

Sem comentários: