terça-feira, 14 de maio de 2019

Timor Gap negoseia finansiamentu Portu Beasu nian ho Xina


Timor Gap halo hela negosiasaun ho Xina ba finansiamentu hosi Portu Beasu foun, ne'ebé halo parte iha projetu Greater Sunrise nian, iha súl Timor nian, no avalia iha dolar millaun 943, hatete hosi prezidente petrolíferu timoroan ba Lusa.

"Ami serbisu hela ho xinés sira hodi garanti atu ami iha finansiamentu di'ak liu duké alternativu sira seluk", afirma hosi Francisco Monteiro hodi refere katak projetu ne'e halo parte iha inisiativu xineza "Uma Faixa, Uma Rota".

"Ami halo hela negosiasaun komersial sira. Ami bele asegura katak ami sei la depende hosi osan hosi Orsamentu Estadu nian", nia garanti.

Iha loron 26 Abril, empreza China Civil Engineering Construction Corporation anunsia ona asinatura hosi kontratu ida ho Timor Gap hodi harii portu foun ne'ebé sei halo parte iha unidade foun hosi prosesamentu gás natural iha Beasu, iha súl Timor-Leste nian.

Iha komunikadu ne'ebé haruka ba merkadu bolsista Xangai nian, China Civil Engineering Construction Corporation, subsidiáriu ida hosi konstrutora estatal xineza China Railway Construction Corporation, indika ona katak sei simu dolar amerikanu millaun 943 resin ba design ho konstrusaun portu nian.

Antes hahú obra sira, ne'ebé karik sei demora tinan haat resin, Timor Gap tenki asegura finansiamentu hosi projetu, subliña hosi China Civil Engineering Construction.

Francisco Monteiro esplika ona katak kontratu, ne'ebé nia avansa ba Lusa katak nia asinatura avansa iha final Abril nian, halo parte iha prosesu "ida ne'ebé la hanesan" hosi kontratasaun públiku tradisional, halo parte hosi "negosiasaun antigu sira ne'ebé iha entre Timor Gap ho empreza iha ámbitu hosi inisiativu xineza "Uma Faixa, uma Rota".

Koñesidu mós ho naran "Roda da Seda Marítimu do Século 21", inisiativu ne'e hanesan estratéjia dezenvolvimentu ida hosi Governu xinés ne'ebé aposta iha dezenvolvimentu hosi infraestrutura no investimentu sira iha nasaun oioin hosi Ázia, Áfrika ho Europa.

"Timor kandidata ona. Ami asina memorandu entendimentu ida iha tinan 2017, ami mantén kontaktu sira no hahú momentu ne'ebá ami asina ona memorandu foun ida iha tinan liubá", nia esplika.

"Kontratu asina ona, fó koñese ona ba primeiru-ministru ne'ebé informa mós ba Prezidente Repúblika", nia hatete.

Monteiro esplika mós katak "iha dalan sira hodi kumpri" maibé importante maka "garanti atu dezenvolve projetu no atu iha parseiru sira hodi hala'o projetu".

Ho parte dahuluk, hosi portu, kumpri ona "seksaun ida hosi investimentu lokal entre biliaun 5,5 no biliaun neen ne'ebé sei kusta downstream”, nia esplika ho refere katak dezeñu portu nian konkretiza hosi ekipa internasional ida iha tinan 2014.

Espetativa maka atu konstrusaun ne'e bele hahú iha tinan 2021, kalkula katak projetu ne'e sei hamosu fatin serbisu ba ema "entre rihun rua ho rihun tolu".

Francisco Monteiro rejeita ona akuzasaun sira hosi falta transparénsia hosi opozisaun hodi afirma katak prosesu tomak sei fó hatene ho dalan aberta.

Iha komunikadu, iha semana liubá, Fretilin hatudu "preokupasaun maka'as ho prosesu ne'ebé Governu ho Timor Gap uza hodi hala'o adjudikasaun ne'e, ne'ebé la hatudu transparénsia no karik la tuir prosedimentu sira ho regra sira hosi aprovizionamentu ne'ebé maka halo iha nasaun hodi garanti defeza hosi interese Estadu nian".

Partidu rekorda kona-ba saida maka hanesan "esperiénsia anterior sira" ne'ebé hatudu "dalabarak projetu sira ne'ebé halo "subar", la liuhosi prosesu sira aprovizionamentu nian, iha final hamosu prejuízu maka'as ba Estadu".

"Bankada FRETILIN eziji atu Governu aprezenta ba Parlamentu Nasional detalle sira hosi kontratu. Hanesan importante ami estuda empréstimu tomak ho atensaun di'ak hodi hatene kona-ba viabilidade ekonómiku hosi projetu no kapasidade hodi selu dívida sira ne'ebé bele mosu", nia hatete.

"Garantia saida maka Governu ho Timor Gap aprezenta ona ba kredor sira bainhira ita labele selu dívida ne'e?", kestiona.

Tuir Timor Gap, portu Beasu nian sei "permiti dezembarke hosi material sira durante konstrusaun" ba gazodutu, ne'ebé sei lori gás natural hosi kampu petrolíferu sira Greater Sunrise nian, no mós ba unidade hosi prosesamentu hosi Liquified Natural Gas (GNL).

Hafoin hahú funsionamentu hosi unidade, portu ne'e sei uza hodi embarke hosi GNL, hatutan hosi Timor Gap.

Iha loron 16 Abril liubá, Timor-Leste konkretiza ona sosa hosi partisipasaun maioritáriu ida iha konsórsiu Greater Sunrise nian ho dolar amerikanu millaun 650, hodi avansa ho projetu gazodutu ho prosesamentu hosi petróleu ho gás natural iha kosta-súl nasaun nian.

Kampu sira hosi Greater Sunrise iha rezerva sira ne'ebé kalkula ho triliaun 5,1 tuir kúbiku ida gás nian no lokaliza iha tasi Timor nian, besik kilómetru 150 hosi sudeste Timor-Leste nian no kilómetru 450 hosi noroeste Darwin nian, iha Austrália.

Lusa | SAPO TL

Sem comentários: