quarta-feira, 24 de junho de 2015

PARSEIRU DEZENVOLVIMENTU KONTRIBUI ONA BILLAUN $1.7


DILI - Timor-Leste hetan benefisu barak ona husi ajudu parseiru dezenvolvimentu tanba hahu husi tinan 2005 to’o 2014, total ajuda doador nian ne’ebé nasaun foun ne’e simu hamutuk billaun $1.7 (dolares amerikanu 1,697,109,656) no ajuda mos hodi hari edifisiu bot balun iha kapital Dili. “Kona ba duadores sira nia ajuda nia rezultadu hau lakohi komentar ida ne’e tanba ita boot sira hare rasik tanba iha rezultadu balu ne’ebé ita bele haree no balu ita labele haree.

Ida ne’ebé ita bele haree mak hanesan ADB nia ajuda mai Timor-Leste halo  estrada Likisa-Maubara ida ne’e liu husi doasaun (grand). Husi Xina nian ajuda hodi harii edifisiu Ministeriu Defesa no F-FDTL nian, Ministeriu Negosiu Estranjeiru no Koperasaun, Palasio Presidente, JICA ajuda hodi halo portu iha Oecuse (Mahata) iha mos ajuda sira ne’ebé ita labele hare mak hanesan sira mai halo kapasitasaun no formasaun ba timoroan sira koñesimentu ne’ebé mak ita labele hare,” dehan Vise Ministra Finansas, Helder Lopes ba BT iha nia knar fatin Tersa-feira(16/06) hodi hatan ba deklarasaun sosiedade sivil ne’ebé BT publika iha semana kotuk katak enkontru tinan tinan ho parseiru dezenvolvimentu seidauk iha rezultadu pozitivu ba TL.

Nia mos dehan katak  durante ne’e doador sira mos apoiu governu hodi fo imprestimu hodi halo dezenvolvimentu infra-estrutura Timor-Leste liu-liu kona ba estrada mak hanesan ADB fo imprestimu hodi halo estrada husi Tibar–Gleno, Banku Mundial fo mos imprestimu hodi halo estrada Dili – Ainaro maibe mos balu liu husi doasaun. Durante ne’e apoiu husi parseiru sira liu-liu doador sira ba iha TL  tuir nia katak ministeriu finansas nudar kanalizador deit ba iha liña ministeriu sira tanba bainhira parseiru sira lori osan mai iha Timor-Leste sei tuir sistema tenke liu husi odamatan Ministeriu Negosiu Estranjeiru no Cooperasaun (MENC).

“Hau labele hare ba iha espesifiku tanba Ministeriu Finansas hanesan atu kanaliza deit tanba wainhira sira lori sira nia osan mai tuir ita nia sistema sira tenke tama liu husi odamatan Ministeriu Negosiu Estranjeiru nian no sira lori sira nia osan mai ministeriu finansas tenke hatene osan hira mak sira lori mai no osan atu gasta ba saida no ho se mak gasta. Ezemplu hanesan atu halo estrada ami kanaliza sira servisu hamutuk ho Obras Publika hodi halo estrada   ou halo program seluk kanaliza ba iha liña ministeriu sira seluk,” dehan Vise Ministru Finansas ne’e.

Wainhira BT husu kona ba fundu hira mak doador sira apoiu ba iha TL durante ne’e, Vise Ministru ne’e hatete katak nia seidauk iha dadus kona ba doador sira nia apoiu maibe to’o iha 2015 apoiu husi doador sira nian hahu tun ba beibeik no emprestimu mak hahu sae. “Kona ba apoiu  doadores hau laiha dadus maibe kona ba nia tren wainhira ita ukun an foun foun ajudu husi doadores sira mai barak maibe husi ne’eba sira nia ajuda sempre tun to’o lakon. Emprestimu ketak maske husi parseiru dezenvolvimentu sira ajudu nia despeza sempre tun tanba natureza ajuda wainhira presiza mak ita ba tanba foun foun ita ukun an ita presiza ema barak entaun sira mos mai ajuda,” dehan nia.

Nia afirma katak oras ne’e dadaun emprestimu sae tanba doador sira haree ba Timor-Leste nia kresimentu dezenvolvimentu TL hahu lao diak ona no doador sira kontinua  ajuda maibe dada an liu husi meus doasaun fo emprestimu. “Tan ne’e doasaun ninia tren tun no emprestimu nia tren ne’e sae uituan no neineik liu tanba bainhira ita atu halo imprestimu ita tenke kuidadu didiak, ita iha mekanismu atu halo politika ida ne’e”, katak nia.

Alende ne’e mos kona ba preokupasaun setor privadu durante ne’e liu husi doador sira nia apoiu sira la hetan benefisiu husi fundu ne’ebé mak iha tuir nia katak governu iha intensaun atu ajuda setor privadu sira atu moris. Politika konkreta ne’ebé governu halo mak liu husi pakote referendum hodi oinsa bele halo setor privadu rai laran moris ou liu husi Pakote Dezenvolvimentu Desentralizado  (PDD) no Planeamentu Dezenvolvimentu Integradu Distritál (PDID). Nia klarifika katak kona ba imprestimu ne’ebé iha governu sempre soe ba iha merkadu atu setor privadu hotu partisipa maibe depende ba iha  kapasidade setor privadu nian. Tanba iha parte balu labele sakrifika kualidade projetu. Governu iha padraun rasik ne’ebé uza hodi nune’e obra ne’ebé sai mai ne’e tenke kualidade ho rezultadu diak.

“Tan ne’e kuandu iha tender balu governu sempre loke ba iha ema hotu maibe dala ruma kapasidade ita nia setor privadu mak seidauk iha atu sira bele partisipa hotu tender sira ne’e,” dehan Lopes. Nia informa katak governu sempre kria kondisaun hodi kapasita setor privadu sira iha rai laran  liu husi programa kiik sira hodi bele moris. Bainhira setor privadu sira iha kapasidade ona bele tama ba iha merkadu kompetitivu no governu sempre fo atensaun no rekoñese katak setor privadu seidauk iha kapasidade bele kompete iha nivel hot-hotu. 

Alende ne’e mos Vise Ministru Finansas informa katak durante ne’e governu Timor-Leste sempre halo enkontru ho parseiru dezenvolvimentu atu oinsa bele kontinua halo koperasaun servisu hamutuk hodi hadia ka mellora dezenpeñu (hadia lalaok) servisu ne’ebé parseiru sira fo ba povu Timor-Leste. “Objetivu fundamental halo nusa atu parseiru wainhira ita temi parseiru iha tolu mak hanesan doadores, setor privadu no sosiadade sivil atu oinsa governu kontinua iha koperasaun hodi servisu hamutuk ho sira hodi hadia ka melhora dezenpenho servisu ne’ebé parseiru sira fo ba iha ita nia povu tanba ne’e mak kada tinan Timor-Leste halo enkontru ho sira hodi hatene oinsa atu hadia koperasaun hodi melhora ita nia servisu,” dehan nia.

Nia dehan iha ekontru TLDPM semana hirak liuba kotuk governu aprezenta ninia prioridade liu-liu reforma tolu ne’ebé governu konsentra ba mak hanesan reforma fiskal, reforma administrasaun publiku, reforma lejislativu. Alende ne’e mos aprezenta setor sosial ne’ebé primeiru ministru rasik aprezenta liu-liu kona ba saida mak prioridade liu ba iha setor sosial no oinsa governu no parseiru sira servisu hamutuk hadia dezenvolvimentu iha setor sosial nian.

Husi kontestu ida ne’e, katak Helder, benefisiu ne’ebé TL  hetan  mak iha dialogu no komunikasaun entre governu ho parseiru sira kona ba oinsa atu hametin koperasaun, hametin servisu no mos oinsa halo dialogu para programa setor privadu, doador no mos sosiadade sivil hodi hamutuk ho programa governu nia wainhira TL halo dezenvolvimentu tenke iha programa ne’ebé hanesan.

“Tan ne’e mak saida mak ita hetan husi enkontru ne’e mak hotu-hotu aseita katak ita presiza koperasaun de servisu tanba governu nudar sentru ba iha doadores, seitor privadu , nomos sosiadade sivil wainhira doadores sira iha komitmentu no iha komprimisiu atu kontinua suporta governu nia servisu aplika espiritu new deal nian,” katak nia. Antes ne’e, hanesan fo sai iha Business Timor edisaun semana kotuk, Diretor Luta Hamutuk, Mericio Akara hatete enkontru entre parseiru dezenvolvimentu (TLDPM) ne’ebé nasaun ne’e realiza kada tinan hanesan hela ho enkontru de’it no laiha rezulatdu signifikativu ne’ebé di’ak no laiha mos seriedade  ezekuta planu sira ne’ebé deskute ba iha baze.

Akara hatete, dalan ida ne’ebé di’ak liu mak  planu estratejia dezenvolvimentu Timor-Leste nian tenki han malu ho parseiru sira nia planu. “Estadu nia planu dezenvolvimentu ne’e los maibe dalan atu implementa planu sira mak  liu hosi dalan ida ne’ebé, foka liu ba ida  ne’ebé prioriade iha ne’ebé?,” lamenta Akara. Nia dehan programa ne’ebé importante liu mak depois remata tiha enkontru tenki implemeta kedas por ezemplu governante sira kolabora ho ajensia implementador tenke ba duni iha baze. “Tinan-tinan Timor-Leste sempre halo enkontru ho parseru dezenvolvimentu, mais importante mak output ne’e, enkontru regular sira hanesan ne’e importante mais  importante liu mak output hosi enkontru refere mak saida?” Akara hatete ida ne’e ba BT iha nia servisu fatin, Farol, tersa ( 09-06). (BT)

Business Timor - Pedro

Sem comentários: