quarta-feira, 24 de junho de 2015

Mosambike ho Kaboverde hametin koperasaun judisiál ho Timor-Leste


Mosambike no Kaboverde sei hametin sira-ninia koperasaun judisiál ho Timor-Leste, liu-liu ba iha área formasaun no asesoria téknika ne’ebé ezisti iha área setór Justisa nian, hanesan inisiativa ida ne’ebé dezenvolve ona iha tinan hirak ikus ne’e. 

Tanba ne’e maka ministru Justisa Kaboverde, José Carlos Lopes, Abdurremane Lino de Almeida hosi Mosambike no Timor-Leste Ivo Valente horisehik asina ona protokolu jerál koperasaun ba setór Justisa.

Mosambike sei avansa protokolu refere iha fulan hirak tuir mai ho akordu seluk entre Defensoria Públika Timór no orgaun konjénere mosambikanu, Institutu Patrosíniu no Asisténsia Jurídika (IPAJ).

Abdurremane Lino de Almeida, dehan ba Lusa katak ida ne’e hanesan akordu ida ne’ebé abranje ba iha área justisa oioin, habelar programa uluk nian ne’ebé inklui mós formasaun majistradu timor-oan nian iha Sentru Formasaun Jurídika, Maputo.

“Ami fó ona apoiu ba Timor-Leste iha tempu uluk. Timor-Leste iha oportunidade atu forma sira-ninia porkuradór sira hamutuk ho ami no ami hakarak habelar apoiu refere agora”, dehan.

“Iha terenu buat hotu iha CPLP hahú akontese. Ami simu Angola-oan, saun tomense nomós ema hosi nasaun seluk hodi fó formasaun no ida ne’e akontese relasiona ho ámbitu hosi reuniaun setór justisa CPLP nian”, tenik.

Ida ne’e hanesan “rezultadu” ba vontade polítika hodi konsolida koperasaun entre parseiru CPLP.

Tuir José Carlos Lopes, protokolu iha área prioritária hanesan setór judisiál nian “oportunu” no presija atu kria “kuadru lolos nomós estabilidade balun” atu nune’e koperasaun iha área hirak ne’ebé relevante.

Ko’alia kona-ba vontade “atu halo interkámbiu no fahe esperiénsia ba malu”, ministru kaboverdianu haktuir kona-ba problema tinan kotuk ne’ebé Timor-Leste haruka fila majistardu internasionál lubun ida, inklui mós hosi sira-ninia nasaun.

“Iha finál tinan kotuk ami simu ona ministru Justisa Timór nian bainhira mosu akontesimentu ne’e, no hahú hosi ne’ebá maka hamosu kompromisu ida atu estuda hikas karik sei iha posibilidade atu estabele kuadru legál komparativu ba relasaun nasaun rua nian ka la’e”, dehan.

Protokolu rua ne’e asina iha XIV Konferénsia Ministru Justisa CPLP ninia rohan iha Dili. Ivo Valente, ministru Justisa Timór ko’alia kona-ba importánsia hosi protokolu ne’ebé mosu durante debate multilaterál “pozitivu tebes” hosi enkontru luzófonu.

“Ho protokolu sira ne’e ita iha liu tan oportunidade atu serbisu hamutuk ho ita-ninia nasaun irmaun CPLP. Ida ne’e maka nu’udar intensaun Timor-Leste nian hodi aumenta koperasaun ho nasaun CPLP sira, atu nune’e bele ajuda dezenvolve setór justisa iha rai laran”, dehan.

Protokolu hirak ne’ebé asina ohin aposta liu ba iha “reforsu koperasaun bilaterál área justisa nian, liu-liu ba iha domíniu formasaun rekursu umanu, fahe informasaun ba malu no prátika di’ak”.

Hakarak mós atu promove “otimizasaun hosi serbisu Justisa, no iha duni kompromisu atu forma kuadru nasionál sira ho di’ak”, liu hosi esperiénsia majistardu mosambikanu nian.

Iha testu ne’e mos haktuir kona-ba vontade atu hadia kordenasaun entre doadór internasionál oioin ba iha setór justisa, nune’e mós ba iha planifikasaun lolos kona-ba programa, projetu, ho asaun koperasaun nian.

Hosi área hirak ne’ebé haktuir iha protokolu, konta mós ho asesoria jurídika, lejislasaun, estatístika, arkivu, jestaun, teknolojia informasaun no administrasaun justisa.

Formasaun inisiál no kontínua hosi majistradu no defensór públika, inklui profesionál seluk hosi setór justisa, interkámbiu majistradu ho haruka peritu no asesór ho konsultór mós sai hanesan aspetu balun.

Sei trata mós kona-ba kestaun hanesan interkámbiu advogadu, apoia ba kriasaun no konsolidasaun instituisaun setór nian, produsaun lejislativa, vizita traballu nomós enkontru temátika.


SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: