quarta-feira, 24 de junho de 2015

Portugál analiza hela proposta timoroan hodi retoma kooperasaun iha Justisa


Diálogu hodi retoma kooperasaun Portugál ho Timor-Leste nian iha área justisa la’o pozitivamente no proposta ida ne’ebé adenda ba protokolu ne’ebé iha sei avalia teknikamente, hatete horisehik sekretáriu Estadu Justisa portugés nian. 

"Perspetiva pozitiva tebes, rejistu diálogu pozitivu tebes no iha dalan ne’e maka ami sei halo pasu tuir mai", hatete ba Lusa, iha Díli, António Manuel da Costa Moura.

"Interese ba Timor-Leste no Portugál retoma normalidade kooperasaun iha área justisa tanba ami kompreende katak ida ne’e área prioritária iha kuadru jerál kooperasaun ho Timor-Leste, tantu ba Timor no ba Portugál", nia afirma.

Iha rohan hosi XIV Konferénsia ministru Justisa CPLP nian, Costa Moura rekorda, iha deklarasaun ba Lusa rezultadu hosi reuniaun foin lalais nian iha Lisboa entre ministra Justisa, Paula Teixeira da Cruz, no ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru timoroan, Agio Pereira, iha ne’ebé analiza futuru kooperasaun Portugál nian ho Timor-Leste iha área justisa.

Timor-Leste, esplika, aprezenta ba Portugál proposta adenda ba protokolu jerál kooperasaun iha área justisa ne’ebé analiza hela.

"Proposta ne’e mós sei haree iha kontaktu entre Ministériu Justisa no konsellu Superiór Majistratura no Ministériu Públiku no iha tempu lolos hafoin hala’o traballu internu, autoridade timoroan sira sei simu informasaun kona-ba reasaun Portugá nian hodi la’o tuir", nia esplika.

"Proseseu hirak ne’e la bele konstranjidu ba kalendáriu pré-definidu iha pena atu halais sai inimigu ba konteúdu di’ak", nia hatutan, no kuestiona kona-ba prazu posível, no subliña katak perspetiva ne’e "pozitiva".

Kona-ba tema sentrál konferénsia Díli nian, propriedade ba rai hanesan fatór dezenvolvimentu, Costa Moura rekorda katak ida ne’e hanesan "preokupasaun "orizontál ida ba Estadu membru hotu komunidade nian".

"Estadu membru sira iha preokupasaun ne’ebé diferensa, espesifika, iha estádiu diferente iha abordajen ba problema, sempre la’o tuir espesifisidade kulturál, tradisaun rasik", nia afirma.

Durante enkontru delegasaun sira bele koñese modelu ne’ebé dezenvolve iha Timor-Leste, liuhosi Sistema Nacional de Cadastro (SNC), dezenvolve hosi konsórsiu luso-timorense.

"Pozitivu tebes, servisu ne’ebé Timor-Leste halo iha dadaun iha matéria ne’e", nia destaka, no destaka rekursu ba teknolojia foun hodi ajuda atu kria "dame sosiál iha kestaun propriedade rai", importante tebes ba dezenvolvimentu nasaun nian.

Relativamente ho deklarasaun Díli nian, kona-ba protesaun ba labarik iha espasu CPLP, Costa Moura rekorda katak ida ne’e hanesan tema sentrál hosi enkontru ministru Justisa luzófonu tinan 2013, iha Lisboa.

Hafoin análize komparativa ba sistema sira ne’ebé vigora iha Estadu membru sira, halo kedas ona primeiru relatóriu ne’ebé, nia esplika, ajuda hodi defini planu asaun hodi avansa iha tema ne’e.

"Iha matéria irak ne’e iha diferensiasaun kulturál, iha aspetu espesífiku kada ordenamentu jurídiku no abordajen diferensa. Ida ne’ebé halo ita preokupa maka hetan buat ne’ebé komun ne’ebé permita mai ita atu atua iha kuadru transferénsia responsável no koordenasaun lejislasaun", nia hatete.

"Mai ita ida ne’e hanesan matéria importante tebes. La ho obriga iha buat ruma, ami hakarak fahe esperiénsia ho estadu membru CPLP nian, no ida ne’e maka ami halo hela", nia destaka.

SAPO TL ho Lusa - Foto: Epifânio Sarmento @SAPO TL

Sem comentários: