quinta-feira, 6 de agosto de 2015

MCIA iha ona politika dezenvolve setor industria


DILI - Timor-Leste hetan ona nia indepedensia durante tinan 13 ho nia populasaun 80% moris hanesan agrikultura maibe kontinua depedensia maka’as ba iha sasan importasaun. Tanba ne’e governu komesa ona hamosu politika hodi dezenvolve setor industria iha nasaun foun ne’e. “Oras ne’e daudaun atu redus produtu importasaun mai iha rai laran Ministeriu Komersiu Industria no Ambiente (MCIA) iha ona politika atu dezenvolve  setor industria iha Timor-Leste hodi bele dezenvolve soberanu pais ne’e nian,” dehan Ministru Komersia Industria no Ambiente, Antonio Conseicão ba jornalista  iha salaun enkontru Hotel Novo Turismo, kinta (29/07).

Nia dehan tempu ona Timor-Leste atu hamutuk hodi fo hanoin oinsa bele hanoin hamutuk kona-ba politika setor komersia iha Timor-Leste. “Tempu ona ba Timor-Leste atu bele tau hamutuk hanoin hodi bele haree took oinsa ita nia hanoin kona-ba politika setor komersiu iha Timor-Leste, hau dehan presiza iha politika ida komersiu iha Timor-Leste tanba to’o agora ita sei lao hela ho problema oin-oin ne’ebe iha matenek nain sira seluk kolia kontestu ba Timor, ita nia dependensia ida ba iha setor petroliferu ninian,” dehan Antonio.

Tuir nia katak Timor-Leste kada tinan hasai orsamentu estadu ninian atu halao dezenvolvimentu iha Timor-Leste maibe seidauk oriente ba iha investimentu tanba ne’e ho politika ne’ebé mak iha hodi bele orienta ba iha investimentu. “Se ita konsege liu husi orsamentu estadu ho politika ida ne’ebé orienta ba iha investimentu no ita mos tenke hahu husu sa investimentu mak agora ita hahu hela iha Timor Leste,” dehan nia. Nia dehan Timor -Leste haree ba iha Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional iha seitor ekonomia ne’ebé importante hanesan seitor petroliferu, seitor Agrikultura no seitor turismu, husi seitor 3 ne’ebe importante ne’ebé hakarak atu dezenvolve nasaun foun ne’e ninia ekonomia.

“Kuandu Timor-Leste sukar ho nia kapasidade ne’ebé halo hodi lao to’o iha loron no ita hanoin bele halo balansu ida ita atinji ona saida, los duni ita haree katak sei iha problema oin-oin ne’ebé ita presiza atu halo, ne’e duni Ministeriu Comersio Industria no Ambiente hasai tiha ambiente hanesan area konversaun maibe tau komersiu no industria, depois industria lao hodi tama tan kooperativa, micro pequena empreza  iha laran hotu,” dehan nia. Nia afrima katak ministeriu  refere importante tebes tanba ninia papel ligadu ba agrikultura entaun area ida ne’ebé importante tebes ba iha setor privadu ho  governu tau ona inisiativa iha area industria. 

“Se industria ita mos tenke hatete karik ita mos seidauk kolia komersio, ita atu fa’an saida, ita nia produtu ne’ebé mak ita produs no ida ne’e ligadu ho industria, iha MCIA dezenvolve ona politika para atu dezenvolve setor industria tanba iha tempu badak sei halo konsulta  ida ho seitor privadu Nasional ho mos investor atu haree took politika ne’ebé dezenhado tiha ona ba areia industria ninian ne’ebé importante tebes,” dehan nia. Nia dehan politika industria importante no estratejiku tebes ne’ebé ministeriu produs tiha ona no agora dadauk liu husi Ministru Coordenador Asuntu Ekonomia hodi rezolve problema sirsa ne’ebé TL hasoru liu liu kona-ba politika reforma ekonomia.

Nia hatete politika ba dezenvolve setor industria nudar dokumentus ida ne’ebe mak importante tebes iha reforma ekonomia ne’ebé sei kolia hamutuk no dokumentus ida, presiza mos seitor privadu nia imput iha ne’eba molok atu lori ba iha konsellu Ministru hodi deskute. “Iha Ministeriu Comersio Industria Ambinte nia la kolia kona ba planu estratejiku maibe kolia kona ba iha politika seitor importante sira hodi bele preve iha tinan 15 no tinan 20 nia nudar  orientasaun ida hodi tulun planu Ministeriu ninian, Papel governu nia atu halo politika hodi halo promove no wainhira promosaun ne’ebé ami halo  winahira laiha partisipasaun setor privadu atu bele komersializa produtu ne’ebe mak ita produs,” dehan tan nia.

Nia dehan bainhira Timor-Leste la hamutuk hodi bele hakat liu ba iha bareira sira ne’ebé mak iha no kontinua hodi depende ba iha setor petrolifero tanba bainhira hamutuk hodi dezenvolve setor industria hodi bele hadia dezenvolvimentu soberanu nasaun nia. Entretantu Prezidente Camara Comersio Industria Timor-Leste (CCI-TL), Oscar Lima konkorda ho politika governu nian kona-ba politika dezenvolve seitor industria iha Timor-Leste. “Hau hanoin kona-ba politika ne’ebé mak iha katak kona-ba hamutuk ho seitor privadu atu bele dezenvolve seitor industria iha rai laran maibe problema ne’ebé mak seitor privadu hasoru mak kona-ba finanseiru tanba ami kolia bei-beik ona,”dehan Oscar Lima.

Nia dehan Timor-Leste tenke harii Institusaun finanseiru ida hodi bele ajuda emprezariu sira no tenki fo mos jurus ki’ik atu nune’e bele ajuda no dudu setor privadu investe iha setor indutria tanba kuandu uza emprezariu sira nia kapital rasik susar tebes atu atu lao. “Se wainhira kontinua dada hanesan ami halo ho ami nia osan rasik susar atu bele lao ba tan ona tanba kapasidade la to’o no wainhira iha institusaun banku ruma bele apoiu, hau hanoin labele lao ona no problema refere ami sempre hatoo ba iha governu maibe to’o agora sidauk rezolve,” Oscar preokupa. Alende nee nia mos infroma katak durante ne’e setor privadu labele halo investimentu iha nasaun foun ne’e tanba governu rasik mak oho seitor privadu hanesan prosesu pagamentu ne’ebé tarde tebes  ba iha Seitor privadu. (BT)

Business Timor - Pedro

Sem comentários: