sábado, 1 de agosto de 2015

MINISTRU ESTADU KOORDENADOR LAIHA POLITIKA PUBLIKU


DÍLI - Parlamentu Nasionál (PN) no Organizasaun Naun Govermental (ONG) sira rekoñese, Ministru Estadu no Koordenador (MEK) sira ladun iha politíka públiku ne’ebé adekuadu, li-liu oinsá atu eleva servisu iha ministériu sira ne’ebé tutela iha sira nia responsablidade.

“Ministru Estadu no Koordenador sai de’it ministru iha ministériu refere, ida ne’e bele loos. Tanba ami mós observa maizumenus hanesan ne’e,” Francisco Miranda Branco ba Timor Post iha PN, Kinta (30/7).

Deputadu hosi bankada FRETILIN hatete, hafoin formasaun VI governu no loron 100 dahuluk, loloos oparlamentu bolu membru governu sira hodi esplika programa, maibé tanba tama ona periodu resesu, no sei bolu fali membru governu sira hafoin feriadu resesu.

Formasaun VI Governu, konsege hamosu Ministru Estadu no Koordenador hamutuk haat mak Ministru Estadu Koordenador Asuntu Sosial, Ministru Estadu Koordenador Asuntu Ekonomia, Ministru Estadu Koordenador Asuntu Administrativu no Ministru Estadu no Prezidensia Konsellu Ministru.

Branco dehan, loron 100 dahuluk, membru governu deklara sira nia progresu no rezultadu servisu liu-hosi mídia, no seidauk informa detallu no formalmente ba PN.

Nia hatutan, frakeza ne’e mosu tanba formasaun VI Governu foin mak hamosu Ministru Estadu no Koordenador ne’e. Tuir nia, ida ne’e hanesan ezersisiu ida ne’ebé Ministru Estadu no Koordenador sira presiza halo.

Deputadu ne’e tenik tan, Ministru Estadu no Koordenador hala’o servisu ida foun iha Timor-Leste nia sistema laran.

 “Entaun ba sira hanesan buat ida foun atu implementa. Tuir observasaun públiku nian loos no ami deputadu mós observa hanesan, maibé tanba ita foin implementa pasta ida ne’e, sira buka halo ezersisiu ida atu dezempeña sira nia funsaun hodi koordena ho ministériu ne’ebé tutela iha sira nia okos”, Branco afirma.

Parte seluk, Diretór Ezekutivu Asosiasaun HAK, Manuel Monteiro hatutan, Ministru Estadu no Koordenador sira ladun iha politíka públiku ne’ebé adekuadu tanba komplikadu.

“Ministru ida nia labele atu koordena fali ministru hot-hotu ninia servisu. Tanba Ministru ida rasik de’it ninia problema barak ona, tenki tau matan fali ba Ministériu sira seluk? ne’e defisil”, Monteiro tenik.

Tuir nia, sé-karik PM nia politíka hakarak harii Ministru Estadu no Koordenador ne’e tenki iha Ministru ida ketak, no Ministru ne’e mak tau matan ba iha Ministériu hot-hotu.

“Agrikultura Ministru ida, no seluk mós tenki Ministru ida, depois Ministru ida ne’ebé mak ka’er kargu hanesan Ministru Estadu no Koordenador hanesan ne’e, no nia mak koordena hot-hotu, agora iha nivel ONG nian karik ami hanaran Program Manajer ka jestór programa, no Ministru ne’e mak haree programa hot-hotu, tantu agrikultura, komersiu, turismu inklui ezekusaun orsamentu, no seluk tan, ” Manuel tenik.

Manuel hatutan, situasaun agora, Ministru ida ka’er ona ninia ministériu depois tau matan tan Ministériu seluk, ne’e la-la’o, la’os atu halo integrasaun servisu, maibé pratika labele la’o, tanba Ministru rasik iha Ministériu ida iha problema barak.

Kona-ba mekanismu, Manuel dehan, susar tebes ba Ministru Estadu no Koordenador sira atu halo. Tanba, atu halo politíka públika foun hodi rezolve no dezenvolve Ministériu ida, hakarak ka lakohi Ministru Estadu no Koordenador ne’e tenki iha Ministru ketak.

“Tenki koloka ema ida no nia hanesan Ministru atu tau matan asuntu sosiais ka ekonomia ninian, ne’e ema ida mak tau matan ba ida ne’e, nia koordena Ministériu hira por ezemplu, ninia job ne’e tenki hanesan ne’e, mas se ita tau ema ida nia ka’er tiha ona Ministériu ida depois atu tau matan tan ba Ministériu sira seluk, ema ne’e bele jagoan oinsá mós nia sei labele rezolve problema sira, tanba Ministru Estadu no Koordenador mós iha nia Ministériu iha hela problema”, nia realsa.

Ho strutura Ministru Estadu no Koordenador nian ne’ebé Asosiasaun HAK konsidera komplikadu sei fó impaktu maka’as ba povo ne’e rasik ninia vida ekonomia.

Nia dehan, ekonomia povo nian sei la’o la-di’ak tanba impaktu hosi produsaun, oinsá mak Ministériu ida-idak atu hodi sira nia programa besik liu ba povo ne’e labele la’o tanba konfuzaun ho strutura.

“Ezemplu iha foot ball karik, formasaun ne’e la-di’ak, strutura ne’e la-di’ak, ema bilan iha kampu laran atu tebe bola halo nusa? mediu ita tau fali avansadu, avansadu ba fila fali defesa ne’e atu halo nusa, no ida ne’e la-di’ak, tanba ne’e formasaun strutura ne’e menentukan suatu kesuksesan satu pemerintahan, susesu governasaun ne’e hosi nia strutura, sé strutura komplikadu fó konfuzaun ba ema no labele halo servisu ho di’ak”, Manuel katak tan.

Nia optimista, ho strutura ne’ebé mak komplikadu sei la-hamosu programa foun iha Ministériu ida. “Tanba Ministru foun sira ba tinan rua ne’e atu rezolve problema, programa ne’ebé iha ne’e governu anterior halo ona ba tinan lima nian, agora sira nai’n hira ba ka’er pasta foun iha tinan rua nia laran ne’e sira labele halo buat ida, sira ba só atu raut fo’er”, hakotu nia.(tay)

Timor Post

Sem comentários: