sábado, 29 de agosto de 2015

PN LAMENTA GOVERNU LA SELEBRA LORON KONSULTA POPULAR


Loron Konsulta Popular 30 Agostu nudar loron historiku iha pajina historia Timor Leste nian, tanba iha loron nee, povu tomak, jovens, ferik no katuas sira moris iha situasaun presaun nia laran maibe ho aten berani hakat ba sentru votasaun hodi vota ba ukun rasik an.

Domingo mai ne’e, Loron konsulta popular 30 Agusto kompleta tinan 16 (30/8/1999 – 30/8/2015) maibe governu la fo prioriedade tamba laiha ajenda ba selebrasaun loron determiniasaun ne’e.

Governu laiha programa espesifiku hodi selebra loron 30 Agunsto nee maibe Governu iha programa deslutu nasional nebe sei halao fali iha loron 4 fulan Setembru nebe nudar loron anunsiu resultadu referendum nian.

Governu laiha ajenda ba selebrasaun loron 30 Agusto nee halo membru parlamentu sira lamentasaun ba governu tamba loron nee importante no istoriku nebe presiza tebes atu governu selebra.

“Loron konsulta popular ida ne’e importante teb-tebes mai ita povu no Nasaun Timor Leste, tanba sai loron historiku ne’ebe povu ida-idak hakat ba urna hodi fo ninia votus e ninia rejultadu maka povu hili ukun rasik an, TL sai Estado no Soberano. Tantu tuir kalendariu dia 30 de Agusto ne’e loron nasional tuir lolos ne’e ita tenke selebra nafatin loron historiku ida ne’e,”hateten deputadu bankada, Ilda Maria da Conçeicão ba JN-Diario (27/8) iha PN.

Nunee mos deputado bankada CNRT, Arao Noe hatete loron referendum 30 Agusto nee importante teb-tebes ba povu no Nasaun Timor Leste, tanba loron 30 fulan Agusto tinan 1999 povu tomak determina Independensia TL liu husi eleisaun ne’e.

“Hau hanoin tinan barak liu mai kotuk ne’e loron ida ne’e loron ida que ba Timor Leste ne’e loron importante ne’ebe lori povu sira tomak ba vota para ita bele hetan ukun an,”deklara deputadu bankada CNRT, Arão Noe.

Konaba autor krime pasca referendum no depois de resultau referendum fo sai, membru Parlamentu husi bankada CNRT no bankada FRETILIN nee hatete ema ne’ebe mak komete krime iha momentu ne’eba ninia prosesu tenke lao nafatin tuir lei.

“Labele haluha katak justisa tenke lao ba ema sira ne’ebe mak kriminozu , mas ba ema sira ne’ebe que halai ba sorin tanba impaktu husi politika maka sira hakarak halai ba iha ne’eba sira hakarak fila mai, laiha problema, mas autores sira tenke responsabiliza ba sira ninia aktus ne’ebe halo ema barak lakon vida mate to’o oras ne’e,”afirma deputadu Arão Noe.

Nunee mos deputado Ilda Maria hatutan “Ema ne’ebe mak komete krime nia prosesu tenke lao nafatin, tanba ema balu agora nia fuan sei moras hela, agora ema sira ne’ebe mak uluk halo krime agora lao ba mai as-ves mai provoka tan fali ema sira ne’ebe mak uluk vitima”.

Tantu krime ne’ebe akontese iha momentu ne’e komisaun CAVR ho CVA servisu hamutuk ho Indonesia rekomenda kazu lubuk atu prosesa ba tribunal liu-liu ba sira ne’ebe halo asaun krime grave.

Iha parte seluk, Vise Ministru Comercio Industria e Ambiente (MCIA) Nino Pereira hateten, hateten bai- bain iha loron konsulta popular MCIA sempre organiza feira, tanba liu husi feira bele promove produtu nasional.

“Ita hakarak kontinua fanun atensaun husi komunidade sira katak ita nia povu ninia kreatividade bele produs ona produtu ne’ebe ita haree katak liu- liu valor ekonomiku nian tanba ne’e ita nudar Timor oan valoriza ita nia produtu rasik,”hatutan Nino Pereira.

Feira produtu lokal ne’ebe MCIA bai- bain organiza, nia dehan, mai husi partisipantes grupu industria, koperativas, grupu agrikultor ne’ebe durante ne’e sira halo parseria ho MCIA.

“Ami nia pos grup ne’e mai husi Munisipiu 13 inklui mos imprezas balun durante ne’e kuandu iha atividades feira sira sempre hola parte,”esplika Nino.

Nune’e nia dehan, oras ne’e dadauk Timor-Leste tama ba faze ukun an hodi konstroi nasaun, entaun persiza ema hotu nia partisipasaun liu husi kualker aspetu.

“Espiritu nasionalismu no ita nia espiritu patriotismu importante tebes ba nasaun RDTL, entaun liu husi loron konsulta popular ita Timor oan bele hametin ita nia unidade nasional no hametin paz no estabilidade,”dehan Nino.Car/bal

Sem comentários: