domingo, 4 de outubro de 2015

Angola husu apoia internasionál ba Guiné-Bissau no konsidera katak krizi liu ona


Visi-prezidente Angola, Manuel Vicente, horisehik husu ba komunidade internasionál atu kontinua fó nafatin apoia ba Guiné-Bissau, tanba konsidera “ultrapasa ona” krizi internasionál ne’ebé halo hodi nomeia primeiru ministru foun. 

“Ami apela ba atór polítika no sosiál guinense nian hothotu atu bele iha responsabilidade maka’as, inklui ba mos komunidade internasionál hodi kontinua fó nafatin apoia ne’ebé konsagra ona durante konferénsia dadores Bruxelas”, tenik Manuel Vicente durante Prezidente guiné, hatuun ona primeiru ministru.

Domingos Simões Pereira iha 12-agostu, sira na’in rua eleitu hosi Partido Africano da Independência da Guiné e Cabo Verde (PAIGC) iha 2014, maibé mosu dezentendimentu polítiku nomós pesoál bainhira sai bot hotu.

PAIGC maka aprezenta Carlos Correia, no simu pose hosi Prezidente Repúblika hanesan primeiru ministru foun.

"Ultrapasa krizi institusionál, dezenvolvimentu polítika ne’ebé foun kontinua hakarak prosesu kresimentu ekonómika la’o ho justu nomós iha estabilidade polítika no sosiál", dehan tan visi-prezidente angolanu.

Manuel Vicente dehan katak iha komemorasaun tinan 70 hosi organizasaun Nasoens Unidas nian ne’e, prense ho “progresu nomós retrosesu”, tanba “deskolonizasaun hanesan evolusaun ne’ebé maka’as”, maibé “lahetan susuesu ba seguransa koletiva”, hodi kria no “kontinua sai hanesan ninia preokupasaun “hosi komunidade internasionál” ”.

“Presija halo reflesaun hamutuk kona-ba papel nomós futuru Nasoens Unidas nian, presija organizasaun ida ne’ebé di’ak hodi promove dame no seguransa internasionál, bele rezolve lalais ho efikásia situasaun hirak ne’ebé ho kompetisaun, nomós konsege fó resposta ba dezafiu atuál no emerjente”, hateten.

Angola hanesan membru la’os-permanente hosi Konsellu Seguransa organizasaun nian no visi-prezidente dehan katak liu hosi biban ne’e “sei bele fó tan insentivu adisionál atu nune’e bele halo lalais reforma ba iha revitalizasaun hosi sistema Nasoens Unidas”, liu-liu hosi orgaun ne’e.

“Liu hosi ninia membru ne’ebé aumenta, permanente no lapermanente, maka halo orgaun “Konsellu Seguransa” ne’e sai reprezentativu liu nomós pronto atu fó resposta ba dezafiu nomós oportunidade ne’ebé mundu hasoru”, dehan.

“Angola bolu atensaun hikas kona-ba kontinente afrikanu hoi reprezenta Konsellu Seguransa hosi membru permanente hothotu”, esplika Manuel Vicente.

Alénde preokupa ho situasaun refujiadu afrikanu nomós husu atu respeita ema ninia direitu, nia mos preokupa ho “atividade terorista ne’ebé aumenta”, liu-liu iha Áfrika, tanba sai nu’udar “problema seguransa bot ida nomós importante ba koligasaun mundiál” hodi kombate hahalok at ne.

Kona-ba kontinente afrikanu, bainhira Angola maka prezidi Konferénsia Internasionál ba Rejiaun Grandes Lagos, Manuel Vicente haktuir kona-ba situasaun iha Repúblika Sentru-Afrikana ne’ebé sei kontinua hasoru “dezafiu” ba iha área polítika, sosiál nomós seguransa interna.

Iha duni planu internasionál ne’e nomós relasiona ho relasaun istórika ho Havana, Manuel Vicente dehan katak Angola “hakarak atu relasaun diplomátika entre Estadus Unidus Amérika ho Kuba di’ak hikas”, nomós hakarak atu hakotu embargo ekonómika, komersiál ho finanseira impostu , ne’ebé “limita direitu povu kubanu ba dezenvolvimentu no latuir prinsípiu ho regra direitu internasionál”.

Tuir planu internu no fó hanoin hikas bainhira sei iha Nova Iorke hodi komemora tinan 40 ba indepedénsia angolana, vizi-prezidente hateten katak Governu Angola, “maski ho konjuntura mundiál adverse, maibé kontinua atu dezenvolve nasaun ne’e”, liu hosi implementasaun Planu Nasionál Dezenvolvimentu.

“Hakarak atu reabilita nomós moderniza infraestrutura ekonómika no sosiál, promove investimentu públiku ho privadu nomós ajuda aumenta fó formasaun, kualifikasaun no jestaun ne’ebé di’ak ba rekursu umanu”, dehan.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: