domingo, 22 de novembro de 2015

Istórika ligasaun aérea sira ho Timor-Leste no vou hosi "Dilly"


Iha loro-kraik, loron 18 novembru 1999 kapitaun Sérgio Vicente tun, iha aeroportu Baukau, sidade timoroan daruak, Airbus 320 hosi Air Macau, aviaun portugés dahuluk mak halo viajen ba Timor-Leste iha tinan 24 resin. 

Iha bordu hosi vou istóriku ne’e iha refujiadu timoroan 67 no ajuda umanitária direta ba Conselho Nacional da Resistência Timorense (CNRT).

Ba dala uluk mak aviaun portugés ida tun iha Timor-Leste desde 1975, bainhira vou espesiál ida to’o iha Dili hodi tula militár portugés sira-nia família ne’ebé sei hela iha territóriu no estudante timoroan balun ne’ebé ba Portugál.

Istórika, viajen iha tinan 1999 entre Makau no Timor-Leste simboliza relasaun ne’ebé iha entre prezensa portugeza rua iha Ázia.

Koinside mós iha loron 18 novembru, maibé iha tinan 1934, katak aviaun ida seluk, iha viajen  ne’ebé difísil liu no istórika liu liga Dili no Makau: “Dilly”, ho tripulasaun rua, pilotu Humberto da Cruz no mekániku António Lobato.

Maibé istória kona-ba "Dilly" ho nia viajen durante oras 268 no minutu 25 no ho kilómetru 42.670 resin komesa molok loron 25 outubru 1934, bainhira aparellu ida De Havilland DH 85 Leopard Moth  sai hosi Amadora hodi halo primeira viajen aérea entre Lisboa no Dili.

Fila fali ba Amadora iha loron 21 dezembru, konklui katak aviasaun portuguza ne’ebé mós hp prestasaun di’ak, liu-liu tanba aviaun ne’e relativamente frájil.

To’o oras ne’e seidauk iha aviaun portugés ida mak semo to’o dook hanesan ne’e, semo liu kontinente tolu no realiza aterajen 50, viajen ne’ebé selu hosi portugés sira no hetan “patrosíniu morál” hosi jornál O Século.

Viajen naruk durante loron 14 ne’ebé atravesa norte Áfrika, ho parajen iha Argel, Tripoli, Bengasi no Tobruk, iha Líbia, kontinua hosi Médiu Oriente liuhosi Gaza (Palestina) no Bassorá (Irake).

Etapa sira tuir fali lori aventureiru na’in rua ne’e ba atuál Pakistaun no ba India, ho eskala Jask, Karachi no Allahabad, ante tama iha sudeste aziátiku ho parajen iha Akyab, Bangkók, Prachuab, Singapura, Surabaia no Rambang.

Simu naran hanesan “Dilly” - iha Timor-Leste – tun iha Dili (iha antigu aeroportu ne’ebé ohin hanesan kompleksu Prezidénsia Repúblika) iha loron 07 novembro, no ema sira ne’ebé hein simu ho entuziazmu tebes.

“Ema Indíjena iha Timór di’ak tebes no mai hosi ida ne’ebé jeralmente fiar (...) La iha tan ona prtugés ida iha Timór, iha tinan barak ona mak ami-nia forsa sira sai hosi illa ne’ebá, tanba retira ona”, hakerek Humberto da Cruz.

Fila fali iha loron 13 novembru liuhosi rota seluk, ho "Dilly" no sei halo parajen tolu iha Timor-Leste (Bobonaro, Lautem no fila hikas ba Dili) molok fila ba Portugál, ho viajen ne’ebé naruk durante loron 14 ho parajen iha Surabaia, Batávia, Singapura, Taiping, Hanói no Makau, no tun iha Areia Preta iha loron 18 novembru.

Iha loron tuir fali halo viajen to’o iha Taipa no Coloane, no kontinua ba Hong Kong, Hanói, Bangkók, Akyab, Calcutá, Allahabad no Goa, tun iha ne’e iha loron 01 dezembru, loron Restaurasaun Nasionál.

Parajen sira tuir fali mak Bombaim, Diu, Karachi, Jask, Ziarat, Bushire, Brasa, Bagdad, Cairo, Bengazi, Tripoli, Tunis no Oran, no to’o iha Amadora iha loron 21 dezembru.

Tenente Humberto da Cruz no sarjentu-mekániku Gonçalves Lobato to’o ho ‘Dilly’ iha Amadora iha loron 21, kompleta ho di’ak 'raid' Lisboa-Makau-Timór liuhosi Índia Portugeza no Makau ho totál kilómetru 40.700. Lisboa simu nia ho di’ak”, nia hakerek iha fulan-janeiru 1935 iha revista “Ilustrasaun”, ho foto hosi autór sira ba “façanha”.

Hosi Koímbra, Humberto da Cruz – ne’ebé lori "Dilly" iha ligasaun istória Lisboa-Dili-Lisboa (viajen ne’ebé halo nia simu segunda kondekorasaun ba Torre no Espada hanesan pilotu esesionál) ulun nu’udár pilotu ba Aviasaun Militár desde 1928.

Nia viajen dahuluk ne’ebé sai hanesan destake mak ida ne’ebé hala’o loron entre loron 30 dezembru 1930 no 21 fevereiru iha tinan tuir mai ho rota Lisboa-Giné-Angola-Lisboa.

Nia kompañeiru viajen nian ba Timor-Leste, António Lobato, hosi Lisboa, uluk hanesan mekániku ba kapitaun Plácido de Abreu, akompaña ida ne’e iha akrobasia iha viajen ba Estadus Unidus.

Rejistu sira hatudu katak Humberto da Cruz define regra  ba Lobato durante vou ba Timór, hahú hosi “labele sai baruk-teen no hadeer iha tuku 04:30 madrugada” no “la bele liu tempu minutu 15 hodi hola anin iha otek nia oin”.

Otel ne’ebé bele husik iha loron vou nian sein buat ida haree ka vizita lokalidade sira ne’ebé para ba.

Lobato mate iha tinan tolu tuir mai, iha asidente iha aeródromu iha Viseu.

Viajen ne’e hakerek iha livru Humberto da Cruz nian maibé mós tanba "nia inaugura" korreiu postál aéreu entre Makau no Lisboa: kartas oioin no postál ida ne’ebé hakerek iha portugés no inglés: “Komemorativu ba 1.º Périplu aéreu hosi Impériu Koloniál Portugés, mak halo hosi aviadór Tenente Humberto da Cruz, pilotu no 1.º Sarjentu Gonçalves Lobato, mekániku. Vou Makau – Goa – 27/11/934”.

“Besik to’o oras sira entrega mai ami pakote rua, ida-iadak ho karta atus ida ho envelope espesiál no taka metin. Ida dirije ba Góa no, ida seluk ba Lisboa. Ema iha ideia ne’ebé di’ak hodi aproveita aviaun hodi hahú koko ba korreiu entre kolónia sira no entre Makau ho Metrópole”, hakerek pilotu ne’e.

“Iha kada pakote sira ne’e ida iha karta rua ba tripulante sira ‘Dilly’ nian no, nune’e, iha Góa no iha Lisboa, ami simu ho satisfasaun, besik to’o mai ami, karta sira hosi Makau ne’ebé uluk dirije mai mai no ami lori”.

“Envelope sira ne’e, ho buat ne’ebe hakerek nia gráfiku no dezeñu, iha barra nasionál matak-mean, hodi hatudu, pose kolesionadór sira-nian, primeiru transporte hosi korreiu aéreu mak halo hosi aviaun portugés ida”, nota.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: