domingo, 22 de novembro de 2015

Arkivu no Muzeu Rezisténsia Timoroan haboot espozisaun permanente


Arkivu no Muzeu Rezisténsia Timoroan (AMRT) iha Dili anunsia horisehik katak haboot ona nia espozisaun permanente, no integra elementu oioin hosi iha tempu uluk hanesan kolesaun, no konsidera hanesan "valór istóriku patrimoniál ne’ebé boot".

Entre objetu hirak ne’e, iha aparellu rádiu nian ida ne’ebé uza hosi Radio Maubere hodi komunika ba Austrália, iha tinan sira dahuluk luta rezisténsia nian (1975 no 1978) no sekretáriu-jerál Fretilin nian, Mari Alkatiri mak fó ba AMRT.

Uza hanesan forma únika ba komunikasaun entre Timor-Leste ho rai-liur hafoin invazaun indonézia, iha loron 7 dezembru no to’o dezembru 1978, dala barak lori la’o Rádio Maubere hosi foho ba foho iha nasaun.

Ho emisaun iha lia-portugés, inglés no tetun, rádiu ne’e fó dalan atu Fretilin haruka mensajen ho kodígu ba rai-liur, ne’ebé iha tinan sira dahuluk nian bele simu dimensaun balun hosi operasaun boot dahuluk sira forsa invazora Indonézia nian.

Komunikasaun iha Austrália simu hosi grupu timoroan sira ativista australianu ne’ebé mós lori resetór bá-mai fatin oioin iha sidade Darwin, iha norte nasaun nain.

Agora integra no halo espozisaun mós ba objetu hosi vítima sira iha masakre Santa Krús, iha loron 12 novembru 1991, ne’ebé mak fó hosi família vítima sira-nian no hosi Komité 12 Novembru nian.

Rekorda katak jornalista inglés Max Stahl mak halo filme hosi masakre ne’e no divulgasaun hosi imajen sira ne’e internasionalmente konsidera hanesan rezisténsia timoroan hasoru okupasaun indonézia.

Objetu hirak ne’e entrega iha tinan 2014.

Hahú ohin espozisaun permanente iha AMRT konta mós ho pintura Xanana Gusmão nian ida, ne’ebé halo iha tinan 1994, bainhira líder rezisténsia nian ne’e detidu iha prizaun indonézia, Cipinang, iha tinan 1994, hodi oferese ba Nobel Dame nian, José Ramos-Horta.

Pintura ne’e entrega iha tinan 2013.

AMRT harii iha tinan 2005 "hodi prezerva memória no patrimóniu istóriku nasionál no hodi divulga valór luta ba rezisténsia povu Timor-Leste nian, liu-liu ba joven sira".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: