quarta-feira, 16 de dezembro de 2015

Kampo petrolífera Kitan, iha Timor-Leste, hotu ona


Kampo petrolífera Kitan, nu’udar projetu ida mos hosi Zona Konjunta ba Dezenvolvimentu Petrolífera (JPDA) iha Tasi Timór, remata ona, tuir fonte hosi empreza italiana ENI fó sai horisehik. 

Sita hosi portál Platts iha internet, fonte hosi empreza ne’ebé hanesan asionista bot liu hosi kampo refere, dehan katak hafoin fulan janeiru, sei laiha tan mina hosi posu Kitan nian, hotu “lalais de’it, latuir saida maka hanoin antes ona”, hafoin produs tiha barris besik milloens 60.

Kampo ne’ebé proprietáriu hosi konsórsiu ida entre ENI (hosi kapitál 40%), Inpex Corporation, (35%) no Talisman Energy (25%) – ne’ebé iha tinan ne’e sosa hosi Repsol, - deskobre iha 2008 hosi petrolífera italiana no produs ona desde outubru 2011.

Lokaliza ho kilómetru 170 hosi Timor-Leste, ba iha Tasi Timór, no projetu refere halo parte ba iha zona ne’ebé jere entre Timor-Leste ho Austrália, no JPDA maka ninia sigla iha dalen inglés.

Iha orsamentu 2015, governu hakarak atu iha tinan ne’e ho reseita dolár milloens 21,1, hafoin iha 2014 hetan to’o milloens 13,8, no antesipa katak iha tinan 2016 sei ho reseita liu dolár milloens 10,7, hanesan ikus ne’ebé Kitan hatama ba kofre Estadu.

Durante 2015, ENI fahe ona barris krude ultraleve ho máximo rihun 55 iha kada fulan rua ka tolu nia laran, ba iha merkadu norte no sudeste Ázia, liu-liu Koreia Sul ho Tailándia.

Iha inísiu fulan ne’e portál Platts hatutan tan katak falta krude ultraleve hosi Kitan, maka hahú fulan fevereiru sei kompensa hosi palataforma North West Shelf, iha Austrália, bainhira empreza australiana ne’ebé esplora hodi Esporta barris milloens 1,95.

Iha marsu tinan ne’e, Inpex Corporation hamenus ona produsaun nomós valór hosi kampo petrolífera, bainhira folin hosi krude tuun no antesipa ba fin hosi posu refere.

“Halo ona teste imparidade ne’ebé ativu relasiona ho (…) bloku JPDA06-105 iha JPDA hosi Tasi Timór relasiona ho kontestu merkadu bazeia ba fatór sira hanesan folin mina tuun, hodi fó impaktu ba lakon imparidade”, dehan empreza ne’e.

Iha Dili, Governu hatene mos katak iha fulan marsu ne’ebé kampo refere ho ninia produsaun totál “kiik”, bainhira kompara ho Bayu Undan, ne’ebé fó reseita maka’as ba Estadu Timór.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: