terça-feira, 3 de maio de 2016

Austrália nomeia mediadór na’in rua hodi negosia fronteira maritima ho Timor-Leste


Governu australianu nomeia horisehik, loron prazu ikus, mediadór na’in rua hodi hamutuk ho nomeadu rua hosi Timor-Leste iha ámbitu Prosedimentu Konsiliasaun Obrigatória (PCO) iha Nasoins Unidas hodi negosia fronteira maritima nasaun rua ne’e nian.

Portavós ida hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru australianu konfirma ba Lusa kona-ba nomeasaun mediadór na’in rua nian, iha ámbitu prosesu sein presedente loke hosi Timor-Leste hodi obriga Kamberra atu debate iha meza negosiasaun nian.

"Austrália hatán horisehik ba notifikasaun konsiliasaun Timor-Leste nian", refere komentáriu portavós australianu nian mak haruka liuhosi e-mail hodi hatán ba kestaunoioin ne’ebé Lusa halo kona-ba material ne’e.

Iha komunikadu, Governu timoroan konsidera katak bele evita prosesu konsiliasaun obrigatória ho "kompromisu" Governu australianu.

"Tanba Austrália rekuza nafatin hodi negosia fronteira marítima permanente, Timor-Leste hahú prosesu ne’e tuir dispozisaun Konvensaun Nasoins Unidas nian kona-ba Direitu Tasi nian, hodi viabiliza akordu ida ho Austrália kona-ba material ne’e", refere komunikadu hosi gabinete portavós Governu nian, ministru Estadu Agio Pereira.

"Timor-Leste pronto kompromete totalmente ho Komisaun, ne’ebé ho objetivu atu ajuda nasaun rua ne’e to’o iha akordu amigável. Maibé, sei la presiza buat hirak ne’e hotu entre nasaun belun rua ne’e", nia reforsa.

Mediadór na’in haat nomeadu hosi nasaun rua ne’e – ne’ebé seidauk fó sai sira-nia identidade ba públiku- sei deside agora entre sira nomeasaun ba ema dalimak, forma komisaun konsiliasaun nian ne’ebé sei rona pozisaun hosi kada Estadu no, karik laiha akordu, komisaun sei aprezenta relatóriu ida ba sekretáriu-jerál ONU nian hodi husu apoiu iha rezolusaun.

Kamberra ho Dili iha obrigasaun atu negosia ho di’ak, bazeia ba relatóriu komisaun nian.

Rekorda katak Timor-Leste dezenkadeia iha 11 abril Prosedimentu Konsiliasaun Obrigatória (PCO) iha Nasoins Unidas atnba konsidera katak maski iha akordu temporáriu hodi fahe rekursu Tasi Timór nian kontinua laiha fronteira permanente entre nasaun rua ne’e.

Dili sustenta katak karik Austrália retira prosedimentu rezolusaun internasionál ne’ebé, Dili insiste, limita "meiu atu Timor-Leste kumpre nia direitu tuir direitu internasionál".

Konsiliasaun obrigatória hanesan prosesu ida ne’ebé prevee iha Konvensaun Nasoins Unidas nian kona-ba Direitu ba Tasi (CNDUM) no obriga Austrália atu partisipa iha prosesu formál ne’ebé dirije hosi painel independente peritu sira-nian hanaran "komisaun konsiliasaun".

Bele uza prosedimentu ne’e iha kazu sira iha ne’ebé parte sira la hetan akordu ka Estadu ida foti desizaun atu la inklui jurisdisaun instituisaun internasionál dedikadu hanesan mediadór iha konflitu kona-ba fronteira marítima.

Kestiona kona-ba krítika timoroan nian ne’ebé dehan Austrália lakohi negosia tuir lei tasi nian ho Timor-Leste maski insiste iha negosiasaun sira ba disputa, nu’udar ezemplu, iha Tasi parte Súl Xina nian, portavós australianu hatete katak postura rua ne’e "konsistente".

"Enfaze australianu iha importánsia aplikasaun lei iha Tasi parte Súl Xina nian konsistente ho ami-nia relasaun ho Timor-Leste relasiona ho reivindikasaun kona-ba fronteira marítima. Austrália apela ba governu sira ho reivindikasaun territoriál iha Tasi parte Súl Xina nian hodi rezolve disputa ho dame tuir alei internasionál", refere portavós ne’e.

“Tanba ne’e maka Austrália ho Timor-Leste halo ona akordu kona-ba Tasi Timor atu nune’e bele organiza ita-ninia reivindikasaun sobreposta. Akordu kona-ba Determinadu Ajuste Marítima iha Tasi Timór (CMATS) ne’ebé vigora desde 2007 konsistente duni ho espíritu no letra lei internasionál, inklui mós CNDUM ”.

Kestiona kona-ba impaktu negativu ne’ebé asuntu ne’e iha, iha relasaun bilaterál sira fonte ne’e konsidera katak relasaun entre nasaun rua ne’e "la natoon de’it iha Tasi Timór" no sira na’in rua fahe objetivu atu "konstroi nasaun pasífika no prospera" iha Timor-Leste.

"Austrália hanesan maiór parseiru dezenvolvimentu iha Timor-Leste no sei fornese asisténsia ho valór dolár autralianu millaun 95,3 iha 2015-16. No mós hanesan maiór parseiru Timor-Leste nian iha defeza no seguransa", konklui.

SAPO TL Lusa

Sem comentários: