quinta-feira, 12 de maio de 2016

Portugal sei hametin kolaborasaun ho Timor-Leste hodi kombate violénsia jéneru nian


Portugal sei hametin nia protokolu hosi koperasaun ho Timor-Leste iha kombate hasoru violénsia doméstiku, hodi hametin sistema sira protesaun ba vítima no asaun polísia iha asuntu ne'e, hatete hosi sekretária Estadu ba Sidadania no Igualdade Portugal nian.

Dalan no metodolojia foun sira sei hato'o iha aneksu ida ba protokolu kolaborasaun nian ne'ebé iha entre nasaun rua ne'e iha área ida ne'e, hodi tulun kombate índise "dramátiku sira" violénsia hasoru feto sira iha Timor-Leste, esplika hosi Catarina Marcelino.

"Kestaun hosi violénsia doméstiku hanesan kestaun ida ne'ebé iha Timor hanesan preokupante tebes. Feto na'in tolu entre feto na'in lima sai hanesan vítima hosi violénsia jéneru no violénsia sira ne'e dalabarak liuhosi violasaun no entre parente sira, ho joven sira barak maka hetan violasaun", hatete hosi governante ba Lusa iha Díli.

Catarina Marcelino ko'alia ba Lusa bainhira hakotu vizita ida loron tolu iha Timor-Leste, ne'ebé nia partisipa ona iha reuniaun ida hosi responsável sira igualdade CPLP nian ne'ebé aprova tiha ona planu asaun ida iha asuntu ne'e, testu ne'ebé inklui tema violasaun jéneru nian.

Sekretária Estadu vizita ona uma ida ne'ebé dedika ba feto no labarik-feto sira ne'ebé hanesan vítima hosi violénsia ne'ebé hala'o hosi organizasaun timoroan Fokupers, ne'ebé nia hatete katak permiti ona hatene nível "dramátiku" problema nian iha nasaun ne'e.

Relatóriu foun ida hosi Programa Monitorizasaun hosi Sistema Judisial (JSMP), organizasaun timoroan ida ne'ebé iha fulan-Marsu halo tinan 15, hatudu katak problema ne'e afeta iha sistema polisial no mós iha justisa.

Relatóriu hatete katak tribunal timoroan sira la trata ho di'ak kazu barak violénsia seksual nian, ho asaun sira ne'ebé la proteje vítima sira no la liga ka la interpreta lei ho di'ak.

Estudu seluk iha tinan liubá, hosi Asia Foundation, refere katak pelumenus 34% hosi feto timoroan sira entre tinan 15 to'o 49 sai hanesan vítima ba violénsia seksual ho 41% hosi sira sai vítima hosi parseiru íntimu.

Catarina Marcelino esplika ona katak objetivu hosi reforsu protokolu koperasaun nian inklui, entre aspetu sira seluk serbisu nian hanesan inkéritu úniku ne'ebé polísia halo hodi kazu sira ne'e bele ba tribunál sira "ho kesar sira ne'ebé aprezenta ho di'ak".

"Ami sei hametin mós formasaun ba tékniku sira ne'ebé fó apoiu ba vítima sira no ami nia metodolojia avaliasaun risku nian ba vítima ida-idak violénsia nian hodi hatene grau risku nian", nia esplika.

Objetivu maka inklui mós metodolojia no instrumentu sira ne'e iha formasaun ne'ebé ajente portugés sira fó ba polísia timoroan sira no permiti ne'ebé aleinde timoroan sira ne'ebé formadu iha Portugal, sei iha tékniku portugés sira hosi área ne'e ba fó formasaun iha Timor-Leste.

"Hanesan importante tanba iha ne'e maka ita bele hatene di'ak liu", nia hatete.

Maski asuntu ne'e hanesan susar, Catarina Marcelino hatete katak Governu timoroan iha "vontade hodi muda" realidade ne'e no Portugal bele, iha Timor-Leste, iha área no área sira seluk, iha koperasaun ho impaktu maka'as maibé la gasta osan barak.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: