quinta-feira, 6 de outubro de 2016

Nasaun Produtór Kafé 50 Iha Mundu Nia Inan Mak “Híbrido de Timor”


DILI, (ANTIL) – Peskizadór no dosente hosi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Fakuldade Agrikultura, Departamentu Agronomia Lúcio Marçal Gomes hatete, nasaun produtór kafé hamutuk 50 iha mundu nia kafé inan mak “Híbrido de Timor”.

Ba ANTIL iha Kampus Sentrál, Kinta, (6/10), peskizadór ne’e haktuir, tinan 1917-1927 bainhira xá no kafé kona ferrujen no iha tempu ne’ebá, ai-horis rua ne’e afeita no ema hotu dezanima tanba, laiha dalan seluk atubele hetan solusaun hodi rezolve, peskizadór sira la’o to’o iha Timor-Leste no haree katak iha TL ai-horis ne’e hetan mós ferrujen.

“Maibé kuandu sira to’o iha aldeia Mata Nova, suku Fatubesi, postu administrativu Hatolia, munisípiu Ermera, iha fatin ki’ikoan ida naran malus fuik ne’ebé moris hela kafé hún rua, ida naran arábika no ida fali naran robusta, depois haree, moras ne’e la-kona entaun peskizadór sira tenta no halo kruzamentu entre kafé arábika no robusta”, Lúcio konta.

Tuir siénsia ne’ebé iha, arábika iha 44 kromosoma no no robusta iha 22 labele halo kruzamentu tanba, iha diferensa ida ne’ebé dook. “Maibé natureza Timór nian, grasa Maromak nian buat rua ne’e bele kruza hodi hetan nia oan no hanaran kafé “Híbrido de Timor”, Lúcio dehan.

Kafé “Híbrido de Timor”, komesa iha 1927 ema haree katak nia bele reziste kona-ba moras ida ne’ebé mundu tomak tauk. Ho prosesu tinan 30 iha Timor de’it, inan hún boot iha Mata Nova, peskizadór sira halo viveiru iha Ramera depois halo tan viveiru iha Brigada-Fatukeru, atu koko de’it katak moris ka la’e?

Akompaña prosesu durante tinan 30 (1927-1957). Husi ida ne’e, peskizadór sira haruka kafé kilo 5 liuhusi Sociedade Agrícola Pátria de Trabalho (SAPT), iha tempu portugés, tanba kompañia ne’e mak boot iha Fatubesi, atu halo esportasaun kafé Timór ba Portugál, entaun submete mós kafé Timór iha loron 8 Agostu 1957.

 “Haruka kafé ne’e ba no simu husi  profesór ida ne’ebé mós hanesan Presidente do Instituto de Investigação Científico Tropical (IICT) Lisboa, iha Ouiras. “Fatin ida ne’e, hanesan fatin ba peskizadór ferrujen. Nia tau kafé ne’e iha green house no lakuda ba rai maibé tau iha vaju boot atu haree ninia rezisténsia, tanba iha Timór ne’e trópiku muda ba Portugál sub-trópiku, rai ida ne’ebé malirin tebes atu haree de’it nia rezisténsia maibé grasa Maromak nian kafé ne’e reziste nafatin”, peskizadór ne’e relata.

“Iha 1960 kafé ida ne’e mak sira fahe ba sentru sira iha nasaun produtór kafé Ángola, Mozambique, Brazíl, Kosta Rika, Kolombia inklui fahe mai to’o Indonézia no to’o ohin loron nasaun produtór hamutuk 50 iha mundu nia kafé inan mak kafé “Híbrido de Timor”, Lúcio subliña.

Iha 2011, kuandu Lúcio Gomes bá halo kursu mestradu iha Portugál no aprezenta proposta atu peskiza kona-ba kafé, Universidade Évora hatete laiha espesialista ida ko’alia kona-ba kafé. “Sé ita-boot ko’alia kona-ba kafé sé mak orienta”, nia relata.

Maibé iha profesór ida ema Irake ne’ebé hatete iha IICT Lisboa ne’ebé ko’alia kona-ba ferrujen. “Se bele ita rua vizita took no iha ne’ebá halo diskusaun no ikus iha dokumentu kafé hún tolu ne’ebé agora sei moris hela husi “Hibrido de Timor”, liuhusi ida ne’e, halo ligasaun ho institutu”, Lúcio haktenik.

Ho kooperasaun liuhusi asina protokolu ida, iha loron 5 Maiu 2011 depois iha Janeiru 2012 reitór Universidade Évora mai Timor-Leste hamutuk ho peskizadór Lúcio no bainhira filafali bá Portugál ho asina protokolu ho Universidade Évora no East Timor Coffee Institute-Ermera (ETCI) Ermera. Hafoin asina protokolu reitór Universidade Évora mai Timor-Leste.

“Haree tiha ha’u husu reitór atu haruka peskizadór husi Universidade “Evora atu bá haree kafé ne’e bazeia ba informasaun husi IICT”, nia husu. Lúcio Gomes hatutan, iha 2012 profesór ho naran Pedro Damião ho dosente Vicente Paul Correia organiza ba haree kafe inan ne’e.

“Sira lori mapa 1927 nian ba hamutuk ho tiu Agosto ne’ebé uluk sei ki’ik hamutuk ho malae sira ne’ebé halo viveiru ba kafé ne’e,  iha Mata Nova hodi halo konfirmasaun no to’o ikus hodi hetan kafé inan ne’e”.

Atu konfirma di’ak katak kafé hún mak ne’e, peskizadór sira hasai nia tahan, sanak, kulit, musan no abut hodi haruka bá Portugal hodi halo teste DNA iha IICT hodi hatene katak kafé inan mak iha Mata Nova no rezultadu hatudu kafé nian inan mak ne’e duni.

Nune’e, iha 2014 UNTL hamutuk ho ETCI halo plaka ida ho tau iha fatin Mata Nova hodi tau planta protejida nune’e halo peskiza ba kafé no tesi sanak lima depois hafahe ba ualu no kuda, agora kafé ne’e funan ona. (jornalista: Maria Auxiliadora; editora: Rita Almeida)

Sem comentários: