sexta-feira, 21 de outubro de 2016

Polísia timoroan hakarak kolabora nafatin ho parseiru sira seluk investigasaun nian - diretór


Polísia Sientífiku hosi Investigasaun Kriminal (PCIC) timoroan hakarak kontinua kolabora ho estrutura sira seluk investigasaun iha nasaun nia laran hodi garanti efikásia maka'as, hatete hosi diretór nasional instituisaun nian ba Lusa.

"Atuasaun hosi PCIC, iha perspetivu hosi investigasaun kriminal halo hamutuk ho entidade sira seluk, Polísia Nasional Timor-Leste nian (PNTL) no ho Komisaun AntiKorupsaun (CAC). PCIC mesak sei la halo buat ida", Vicente Fernandes e Brito hatete ba Lusa.

"Ami presiza koperasaun maka'as entre instituisaun sira. No ami presiza prosesu ida hodi esklarese ba públiku kona-ba importánsia hosi PCIC, hodi hametin koperasaun hosi instituisaun nasional sira", nia hatete.

Vicente Fernandes e Brito ko'alia ba Lusa bainhira hakotu semináriu ida loron rua nian kona-ba knaar hosi polísia investigasaun nian hodi hametin Estadu Direitu ne'ebé halibur espesialista oioin iha Timor-Leste.

Semináriu loron rua ne'ebé hahú iha loron-kinta ne'e halibur espesialista oioin hodi debate aspetu oioin kona-ba polísia investigasaun kriminal nia knaar hodi hametin Estadu Direitu.

Marka mós rohan hosi Programa Justisa hosi Uniaun Europeiu ne'ebé hahú tinan 2012 apoia área ne'e iha Timor-Leste ho tulun inisiativu oioin inklui harii Polísia Sientífiku hosi Investigasaun Kriminal (PCIC) Timor-Leste nian ne'ebé simu pose iha fulan-Janeiru tinan liubá.

Halo parte mós hosi programa, ne'ebé dezenvolve iha ámbitu hosi koperasaun ne'ebé diriji hosi Uniaun Europeiu iha Institutu Camões, iha mós apoiu ba Kámara Konta nian (CC) ne'ebé kumpri ona atividade tinan tolu foin lalais ne'e.

Diretór nasional rejeita mós relatu sira ne'ebé hatete katak bele iha, agora daudaun, kompetisaun entre PCIC, ne'ebé harii iha Janeiru tinan liubá,ho PNTL, hodi konkista liu "prémiu sira" iha investigasaun ba kazu sira iha Timor-Leste.

"Laiha kompetisaun. Ha'u hasoru malu ho responsável nasional no distrital sira hosi PNTL no laiha kompetisaun ruma. Bele iha kazu ruma, hosi ema ruma, maibé ne'e la'ós importante", nia afirma.

Fernandes e Brito destaka ona esforsu sira ne'ebé maka instituisaun halo hodi hametin nia kapasidade serbisu nian, hodi subliña katak iha "faze atuál ba instalasaun no tranzisaun", ne'ebé sei hala'o daudaun, "intervensaun hosi asesór internasional sira hosi Polísia Judisiáriu Portugal nian hanesan importante".

"Ami fó ona hakat balun ne'ebé importante, inklui harii laboratóriu, ami organiza ona formasaun espesializadu, iha kazu rua ho apoiu hosi espesialista sira hosi Portugal. Hanesan hakat importante sira ne'ebé serve hanesan baze hodi ami bele hametin prosesu investigasaun kriminal nian.

Agora daudaun PCIC iha investigadór hamutuk na'in 46 no espesialista sira laboratóriu hamutuk na'in 33 no iha hela prosesu aprovizionamentu hodi harii sede PCIC foun, projetu ida ne'ebé sei iha folin total hamutuk dolar millaun 22.

Diretor nasional esplika katak, dezde harii, polísia ne'e konklui ona besik investigasaun atus resin ho destake ba kazu sira halo falsu dokumentu sira, homisídiu sira, naok maka'as.

"Prosesu sira haruka ona ba Ministériu Públiku hodi desidi atu avansa ho akuzasaun ka atu halo arkivu", nia esplika.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: