sexta-feira, 11 de novembro de 2016

Fitar sira ne'ebé liutiha tinan 25 hatudu fali iha rate Santa Cruz


Fitar kle'uk no klean ne'ebé maka Alex Samurai hetan iha kelen karuk hanesan de'it fitar ida entre fitar tolu iha isin, lian permanente sira hosi soldadu indonéziu sira nia tiru iha rate timoroan Santa Cruz iha loron 12 Novembru 1991.

"Iha loron ne'ebá ha'u iha muru leten ho ema sira seluk bainhira militar sira hahú tiru. Tiru kona ha'u no monu ba rate laran. Ha'u hetan tiru tolu, iha ain, iha kotuk-laran no iha kabaas", nia konta ba Lusa bainhira hariik iha foto boot ida ne'ebé hatudu nia fitar ne'ebé halo parte iha espozisaun fotografia ida ne'ebé inaugura iha loron-kinta ne'e iha Rate Santa Cruz, iha Díli.

Ohin loron Alex Samurai hanesan inspetor iha Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) - agora daudaun halo parte iha seguransa pesoal hosi primeiru-minitru - hanoin hikas momentu ne'ebé husik ba nia marka ida ba nafatin.

"Ha'u labele halai. Ema barak halai no hahú reza. Militar sira hahú tama no lori mate-isin sira. Sira lori ha'u ba estrada. Hafoin ne'e hasai ha'u nia kamiza. Iha tempu ne'ebá ha'u uza farda eskola nian. Lori ha'u ba kamiaun militar ida nia laran no lori ha'u ba ospital militar", nia hanoin hikas fali.

"Fitar" hanesan espozisaun nia naran ne'ebé maka halibur imajen hamutuk 32 hosi fitar sira iha sobrevivente sira hosi masakre ne'ebé koñesidu liu iha istória Timor-Leste nian ne'ebé halo tinan 25 iha loron-sábadu ne'e.

Elvis de Oliveira hanesan reprezentadu seluk, iha imajen forte ne'ebé hatudu fitar hosi ko'a vertikal ida ne'ebé halo ho baioneta ne'ebé fitar ne'e hahú hosi husar no hotu iha besik parte fuan nian.

"Ha'u hetan pontu 24. No iha tan rua iha ulun", nia esplika hodi hatudu ba imajen. Militar sona nia, nia lakon sentidu no bainhira nia hadeer nia iha ospital militar nia laran.
Autór hosi imajen sira maka Bernardino Soares, fotógrafu timoroan ne'ebé iha tinan ne'e bainhira soldadu indonéziu sira oho ema besik na'in 300 no sai koñesidu ho naran masakre Santa Cruz, iha loron 12 Novembru 1991. 

"Milímetru ida hosi fitar ida iha istória, iha moras. Fitar marka kanek ida nia rohan maibé iha kazu ne'e ita uza fitar hodi hahú tama iha istória 12 Novembru nian no iha personajen sira ne'e", esplika hosi Bernardino Soares ba Lusa.

Nia esplika katak ne'e permiti konta istória 12 Novembru nian ho dalan seluk, fó ba vítima sira fatin hodi hanoin saida maka akontese no hodi transmiti memória ne'e ba sira ne'ebé joven liu.

"Sobrevivente sira nunka hatudu sira nia fitar sira. Iha-ne'e, tuir sira nia hakarak rasik, hatudu fitar sira. Sira hakarak hatudu no konta nia istória", nia hatete.

"Hanesan oportunidade ida hodi ko'alia mós kona-ba fitar sira klamar nian. Hodi hamoos. Ne'e la'ós hanesan espozisaun ida maibé hanesan fahe ida. Bainhira hatudu foto sira, fitar sira sei hanesan mós ba ema tomak nian no sira, sobrevivente sira, sei senti kmaan liu, tuir ha'u nia hanoin", nia hatete.

Iha loron-kinta ne'e, iha rate Santa Cruz, halibur ona imajen hamutuk 32, taka ho hena metan sira ne'ebé depois maka loke - sobrevivente ida-idak inaugura nia imajen - hodi hatudu ba públiku, ba dala uluk iha kazu barak, marka sira ne'ebé hetan iha tinan 25 liubá.

"Ha'u iha tinan neen. Ha'u sei hanoin. Ha'u rona barullu no rona saida maka akontese. Ha'u haree vítima balun, tiu balun no viziñu sira ho raan. Iha ha'u nia tinan iha iha impaktu psikolójiku no entre joven sira mosu sentimentu ida violénsia nian, vingansa nian", nia hanoin.

"Sentimentu ne'e sai hanesan inimigu ida iha ami nia laran. Ha'u konsege liberta aan hosi sentimentu ne'e, hosi hahalok vingansa no sira seluk", nia esplika.

Ideia hodi rejista fitar sira hosi sobrevivente sira mosu iha tinan tolu liubá maibé iha de'it fulan ne'e liubá, iha konversa ida ho Komité 12 Novembru, maka hametin projetu ne'e no hahú kontaktu dahuluk sira.

"Agora hamutuk 32. Maibé sei iha barak. Ne'e hanesan faze dahuluk. Ami hahú ho imajen 32 ne'e maibé ami hakarak liután, karik ho rejistu ida permanente liu ka livru ida", nia esplika.

Gregório Saldanha, prezidente hosi Komité 12 Novembru, halo mós parte entre fitar sira ne'ebé hatudu, iha nia kazu maka fitar iha kidun-tahan ne'ebé ohin loron halo moras no halo nia susar hodi toba.

"Hanesan importante tebes hatudu fitar sira, marka permanente sira iha ami nia isin. Hodi hanoin momentu sira hodi labele repete no atu labele halo fali ema seluk terus", nia hatete ba Lusa.

"Ami hanoin mós fitar sira hanesan marka ida ne'ebé fó hanoin trajédia, hodi hatete mai ami katak ami tenki kontinua dezenvolve Timor-Leste hodi sai nasaun di'ak ida, evita halalok violentu sira. Ami hanesan referénsia hodi harii timor di'ak ida", nia hatete.

SAPO TL ho Lusa - Tradusaun hosi artigu ne'ebé hakerek hosi António Sampaio (Lusa) – Foto 1: Alex Samurai. Foto@ Acácio Pinto/Lusa – Foto 2: Autór hosi imajen sira, fotógrafu Bernardino Soares. Foto@ Acácio Pinto/Lusa

Sem comentários: