quinta-feira, 24 de novembro de 2016

ONG timoroan hakarak reforsu seguransa rodoviáriu tanba númeru asidente sira ne'ebé aas


Númeru asidente sira iha estrada Timor-Leste nian aas tebes, iha de'it fulan rua ikus ne'e halo ona ema na'in 17 mate, presiza medida urjente sira hodi hametin seguransa iha estrada inklui aumenta formasaun, sinalizasaun no asaun polísia nian, defende hosi organizasaun timoroan ida.

Alerta ne'e fó hosi Fundasaun Mahein, ne'ebé subliña katak iha de'it semana entre 12 to'o 19 Setembru liubá rejista ona asidente hamutuk 40 ne'ebé halo ema na'in lima mate no na'in 23 kanek, refere hosi organizasaun hodi hatete katak númeru sira ne'e inklui de'it asidente sira ne'ebé hato'o ba polísia.

Tinan-tinan besik ema na'in 220 maka mate iha asidente sira tránzitu nian iha Timor-Leste, númeru ne'ebé bainhira hanoin ho númeru populasaun no númeru hosi kondutór sira iha nasaun nian hanesan "boot tebes duké númeru hosi Kanadá, Austrália ka Reinu Unidu", haktuir hosi FM.

Organizasaun rekomenda atu Governu haree fali métodu no kritériu sira ba formasaun kondutór sira nian, harii kursu ida ne'ebé kondutór sira hotu tenki konklui hodi hetan karta, no atu ajénsia sira ne'ebé halo parte iha seguransa estrada nian bele halo asaun sira formasaun nian.

Fundasau defende mós atu aumenta sinalizasaun rodoviáriu sira no husu atu líder sira Governu nian fó sai "abuzu poder nian no kultura impunidade nian kona-ba hahalok iha estrada ba ofisial públiku sira".

Organizasaun fó hanoin katak mosu beibeik alerta ba problema ne'e, inklui ho publikasaun iha tinan 2014 kona-ba relatóriu detalladu kona-ba perigu sira iha estrada timoroan sira nian, maibé hahú tempu ne'ebá "ladún halo buat barak hodi hadi'a seguransa tránzitu nian".

Iha nafatin "falla maka'as iha edukasaun kona-ba seguransa rodoviáriu nian no iha aplikasaun ba lei tráfegu nian", problema sira ne'ebé hatudu momoos iha karta kondusaun nian ne'ebé iha Timor-Leste bele hetan "ho motorista sira ne'ebé kumpri de'it perkursu ida hosi obstákulu sira no lori de'it kareta iha minutu balun iha estrada".

Organizasaun refere katak iha Díli grupu hosi ema sira ne'ebé halo teste sira iha tempu hanesan barak tebes hodi kondutór balun tenki viola regra sira tránzitu nian, hanesan la hein semáforu, hodi mantén integradu iha grupu ezame nian.

"Ho grupu ezame ne'ebé boot oinsá Governu haree di'ak sala sira hosi kondutór ida-idak nian", FM kestiona no defende ezijénsia ba formasaun hosi kondutór sira hotu antes sira hetan ezame.

"Urjente tebes atu aumenta nível hosi kualifikasaun sira presiza hetan lisensa ida hodi bele hamenus númeru hosi kondutór perigozu sira iha estrada sira. Iha okaziaun barak, motorista sira la hatene lei sira Timor-Leste nian kona-ba hahalok adekuadu sira kondusaun nian no perigu hosi komportamentu sira risku nian (hemu, aselera, lori karreta ho kolen, la liga lei sira tránzitu nian) ba sira nia aan rasik no ba ema seluk", refere hosi FM.

Henriques da Costa, inspetór-xefe Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) nian subliña katak autoridade sira sei hahú programa sosializasaun ida hodi eduka kondutór sira kona-ba risku sira bainhira lori karreta bainhira lanu ka kolen.

FM, ne'ebé felisita inisiativa ne'e, defende aumenta rekursu sira ba material didátiku no kartás sira informasaun nian no husu aumenta formasaun iha área tránzitu hodi nune'e polísia bele tulun hametin seguransa iha estrada.

FM refere mós katak hanesan urjente hadi'a sinal rodoviáriu sira iha aspetu sira hanesan limiti velosidade sira nain, taka temporáriu estrada sira ka perigu espesial sira.

Iha tempu hanesan tenki hakotu ho "kultura impunidade kona-ba lei sira tránzitu nian ba funsionáriu públiku sira no sira nia família sira" tanba "sira ne'ebé iha osan ka poder sei la ta'uk ho konsekuénsia legal sira".

SAPO TL ho Lusa - Foto@António Casais

Sem comentários: