sexta-feira, 2 de dezembro de 2016

Integrasaun sub-rejionál ne’e "realizmu ekonómiku" ba Timor-Leste - Mira Amaral


Integrasaun sub-rejionál, ho viziñu Indonézia no Austrália, ne’e " elementar liu" ho "realizmu ekonómiku" ba Timor-Leste no dalan ida di’ak  molok eventu adezaun ezijente ba ASEAN, defende ekonomista portugés Mira Amaral.

"Timor labele moris izoladu relasiona ba mundu, tenki nakloke ba  mundu no tama iha prosesu integrasaun rejionál", haktuir iha ohin ba Lusa Mira Amaral, iha konkluzaun hosi vizita ba Timor-Leste hodi partisipa iha konferénsia kona-ba integrasaun rejionál.

"Timor laiha kondisaun ekonómiku atu adere ba ASEAN, bloku ekonómiku rejiaun ne’e nian. No tanba ne’e  bele aposta iha triángulu kresimentu nian, dalan dahuluk ba  integrasaun sub-rejionál nian ho parte ida hosi Indonézia no parte balun hosi Austrália", nia defende.

Jestór portugés, ne’ebé hanesan ministru Traballu no Seguransa Sosiál no ministru Indústria no Enerjia Portugál, partisipa iha semana ne’e, ho dirijente no espesialista timoroan no estranjeiru sira, liuhosi enkontru iha Díli ne’ebé sei halo debate ba potensialidade  no dezafiu ba integrasaun ida boot sub-rejionál iha triángulu entre Timor-Leste, norte Austrália no leste Indonézia nian.

Integrasaun ida ne’ebé, bele menus ezijente duké adezaun ba ASEAN (Assosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku), ne’e " realista tebes", iha ezemplu hanesan iha Ázia rasik no tuir, opinisaun Mira Amaral nian, investimentu paralelo ida iha dezenvolvimentu infraestrutura no aposta iha edukasaun no formasaun profissionál.

Di’ak liu, nia defende, "koordenasaun di’ak " entre parte rua illa Timor nian iha setór sira hanesan transporte merkadoria, buka komplementaridade ho Austrália no Indonézia no, tolu, buka  alternative hodi  asesu ba merkadu sira.

"Timor tenki dezenvolve  ninia agrikultura, atribui kontestu emprezarial boot liu, iha peska, no iha rekursu minerál balun ne’ebé bele aproveita, halo esportansaun no atribui  liu tan valór akresentadu sira", sujere nia.

Prosessu produtu industria liuhosi matéria-prima ne’ebé  importa no transforma molok esporta ka halo serbisu faze  ikus  produtu semiakabadu hanesan opsaun seluk, nia hatutan.

Mira Amaral rekorda katak  pelumenus mundu emprezariál CPLP  nian (Komunidade Nasaun Lia-Portugés) rekoñese moos iha Timor-Leste potensiál nasaun nian sai  plataforma ida entre mundu luzófonu  no ASEAN.

Fórum Sub-Rejionál Integrasaun Ekonómika, ne’ebé hala’o iha semana ne’e, inisiativu ida hosi Grupu Traballu Timor-Leste, Indonézia no Austrália (TIA-GT), ne’ebé buka avansa iha kriasaun  sinerjia iha espasu rejionál ne’e.

Enkontru ne’e sei debate no esplora " espasu  ba dezenvolvimentu ekonómiku iha ámbitu prosesu integrasaun rejionál no sub-rejionál".

Kona-ba  Timor-Leste,  integrasaun  ne’e  bele sai hanesan perkursora ba prosesu integrasau ida luan liu, ne’ebé sei  nesesáriu bainhira avansa adezaun nasaun nian ba ASEAN.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: