quarta-feira, 15 de março de 2017

Sasin sira konfirma falla iha sistema fiskal timoroan iha julgamentu ba portugés na'in rua

Diretora jeral impostu timoroan nian konfirma iha loron-tersa ne'e falla sira hosi sistema rekolla ba reseita tributáriu ne'ebé mai hosi explorasaun petrolíferu ne'ebé permiti ona atu konsultor internasional ida lohi Estadu ho folin dolar millaun resin.

Mónica Rangel ko'alia iha sesaun daruak hosi julgamentu ba kaben-na'in portugés ne'ebé hetan akuzasaun ba brankeamentu kapital sira, na'ok, no halo dokumentu falsu ho alegadu konspirasaun hodi lohi Timor-Leste ho folin dolar rihun 860.

Tuir Ministériu Públiku (MP) timoroan, Tiago ho Fong Fong Guerra konserta desviu hosi fundu sira - ne'ebé mai hosi impostu sira ne'ebé kobra ba empreza petrolíferu sira - ho konsultor amerikanu Bobby Boyle.

Iha loron-tersa ne'e, hanesan akontese iha julgamentu loron 28 Fevereiru, sasin hatete fali katak la hatene ligasaun ruma entre kaben-na'in portugés ho Bobby Boyle, ho kuaze pergunta sira ne'ebé halo hosi Ministériu Públiku sentra iha konsultor amerikanu.

Rangel hatete de'it katak koñese empreza Olive Unipessoal, Tiago Guerra nia propriedade, ne'ebé rejista iha Timor-Leste no ne'ebé selu "impostu oituan", no la hetan iregularidade tributáriu ruma iha empreza.

Responsável konfirma fali sirkunstánsia sira ne'ebé maka Boyle iha ligasaun ho Timor-Leste, hodi repete katak mane amerikanu ne'e la'ós hanesan funsionáriu públiku no kontrata hanesan konsultor iha ámbitu hosi protokolu koperasaun hosi Governu Noruega hodi apoia Timor-Leste iha rekuperasaun hosi impostu sira ne'ebé iha tusan hosi empreza petrolíferu sira.

Ikusmai, iha Jullu 2001, hetan kontratu diretu hosi ministra Finansa iha tempu ne'ebá, Emília Pires, hodi kaer knaat sira to'o tinan 2001 hotu, ho saláriu mensal ida aas ho insentivu ida dolar rihun 250.

Determina estatutu Boyle nian - no hatene katak nia hanesan funsionáriu públiku ka la'e - hanesan importante ba prosesu, tanba krimi na'ok ne'ebé hanesan akuzasaun hasoru arguidu sira hanesan exkluzivu ba funsionáriu públiku sira.

Depoimentu hosi Mónica Rangel marka ona ho kontradisaun balun, liuliu bainhira refere ba folin impostu sira ne'ebé atraza ne'ebé mai hosi empreza AS Geoconsulting (ikusmai absorve hosi DOF Subsea Norway SA) no ne'ebé maka Boyle halo desviu.

Iha depoimentu iha faze inkéritu, Rangel hatete katak folin ne'ebé iha tusan maka dolar millaun 1,2, maibé iha audiénsia loron-tersa nian nia refere ba dolar rihun 975, ne'ebé dolar rihun 145 selu ona ba konta Fundu Petrolíferu nian.

Defeza husu ona ba sasin kona-ba kontradisaun - refere katak la hatene kona-ba kálkulu hosi rihun 860 ne'ebé deskonfia desviadu hosi Boyle -, no Mónica Rangel admiti katak koriji ona folin tusan nian hafoin "komprova informasaun sira iha sistema".

Hatán beibeik ona katak laiha koñesimentu hosi aspetu oioin ba Boyle nia prosesu no ba empreza sira ne'e, Rangel hetan konfrontasaun ho email sira ne'ebé Boyle haruka ba nia maibé Rangel admiti katak la le email sira.

Email ida maka, haktuir hosi defeza, refere ba empreza Olive Consultancy, ne'ebé kaer hosi Fong Fong Guerra iha Makau, maibé iha email referidu ne'e fó sai diresaun postal ida iha Timor-Leste.

Defeza husu ba sasin kona-ba karik nia senti "estrañu" katak empreza ida ho sede iha Makau iha diresaun ida iha Timor-Leste, "liuliu diresaun pesoal" hosi Boyle, buat ne'ebé maka Rangel admiti katak nia la verifika.

Mónica Rangel admiti ona katak, iha situasaun normal, empreza sira seluk impostu petrolíferu diretu iha konta Fundu Petrolíferu nian, iha Rezerva Federal Estadus Unidus nian, explika katak nia la hatene saida maka akontese ba osan restu ne'ebé lakon.

Grupu juís sira hakarak hatene falla sira hosi sistema impostu sira nian ne'ebé durante tinan neen, entre 2004 no 2010, la halo likidasaun ruma ba empreza sira AS Geoconsultating ho DOF Subsea Norway SA.

"Oinsá maka ne'e bele akontese", juiza husu, no sasin ne'e afirma katak la hatene situasaun.

Rangel admiti mós katak presiza haree fali prosedimentu oinsá halo negosiasaun petrolíferu sira ho konsultor sira, hanesan akontese ho Boyle, ne'ebé iha koreiu diretu entre parte sira lahó koñesimentu hosi superior timoroan sira.

"Sira halo komunikasaun diretu sira ne'e lahó informasaun ba ami. Hanesan falla ida komunikasaun nian no prosedimentu ida ne'ebé ami tenki hadi'a", nia hatete.

Julgamentu kontinua ho sasin hosi Câncio Oliveira, ne'ebé uluk hanesan diretor jeral hosi reseita sira no alfándega sira nian entre tinan 2009 no 2012.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: