terça-feira, 10 de outubro de 2017

FMI: Iha tinan ne'e Timor-Leste sei iha aumentu moderadu ba 3% hosi PIB la'ós petrolíferu

Timor-Leste presiza polítika estrutural sira ne'ebé ajuda diversifika ekonomia, avansa ho estratéjia ida hosi reforma fiskal ne'ebé hametin sustentabilidade iha prazu naruk, haktuir hosi Fundu Monetáriu Internasional (FMI).

"Perspetivu sira iha prazu médiu ba Timor-Leste depende tebes hosi diverssifikasaun ekonómiku, tanba nia kampu petrolíferu sira iha produsaun sei hotu iha besik tinan 2022", refere hosi Yu Ching Wong, xefe hosi misaun ida FMI nian ba Timor-Leste.

"Reforsu importante ida hosi investimentu públiku reprezenta risku negativu maka'as ba sustentabilidade fiskal, tanba hasai maka'as hosi Fundu Petrolíferu nian, ne'ebé presiza hodi selu gastu sira investimentu nian", nia nota.

Yu Ching Wong, ne'ebé haktuir hosi komunikadu ida hosi FMI nian, subliña katak implika mós avalia "katak projetu boot sira hosi investimentu públiku sira ne'e sei hamosu ka la'e rezultadu ekonómiku no sosial sira ne'ebé sufisiente hodi hetan kresimentu ida ne'ebé inkluzivu liu hodi bele hamosu reseita fiskal maka'as", nune'e bele konsege aumenta sustentabilidade fiskal nasaun nian.


"Reforma sira hosi polítika estrutural sira hodi hadi'a infraestrutura báziku sira, asesu finanseiru, kompetividade hosi serbisu no fasilidade hodi halo negósiu hanesan importante hodi apoia diversifikasaun ekonómiku", FMI refere.

Iha análize, halo hafoin vizita ida hosi delegasaun ida ba Timor-Leste, FMI kalkula katak Produtu Internu BRutu (PIB) la'ós petrolíferu nian hosi Timor-Leste sei iha "kresimentu moderadu" ida hosi 3% iha tinan ne'e tanba atividade ekonómiku ne'ebé la'o neineik no diminuisaun hosi gastu governu nian, ne'ebé hanesan motor prinsipal ekonomia nian.

Análize halo ho baze iha prosesu konsulta hosi Artigu Dahaat, artigu hosi regulamentasaun FMI nian ne'ebé kaljula konsulta anual sira ba nasaun-membru sira, ne'ebé halo avaliasaun sira hosi dezempeñu makroekonómiku.

Durante vizita iha Timor-Leste, ne'ebé hotu iha loron-sesta liubá, ekipa FMI nian hasoru malu ho ministru hosi Planu no Finansa nian, Rui Gomes, ministru Estadu no ministru Agrikultura ho Peska nian, Estanislau da Silva, no governador hosi Banku Sentral, Abraão de Vasconselos, no entidade sira seluk.

FMI haree katak, maski inflasaun fila fali ba pozitivu, presaun sira iha folin sira ki'ik nafatin, ho gastu ki'ik hosi Governu hodi hamenus défise iha konta korente fiskal no mós esternu nian.

Iha tinan liubá nia rohan - no hafoin tinan rua hosi diminuisaun líkidu - saldu hosi Fundu Petrolíferu maka dolar biliaun 15,8 ka besik 570% hosi PIB.

Entre rekomendasaun sira, FMI defende ona katak "despeza sira ne'ebé mosu fali tenki rasionalizadu", hodi garanti katak "gastu sira ho saúde no edukasaun hanesan iha protesaun no hadi'a efisiénsia hosi despeza públiku".

Maski presiza kontinua investe iha infraestrutura sira nasaun nian, gastu iha kapital tenki hanesan "limitadu no priorizadu, haktuir hosi falta rekursu sira no kapasidade ba limitasaun hosi nasaun", hodi buka estabelese "mobilizasaun hosi reseita doméstiku sira ne'ebé sei hanesan krítiku".

Iha ámbitu ne'e, hanesan "benvindu" ba autoridade aduaneiru no autoridade fiskal foun sira ne'ebé hahú hala'o knaar iha inísiu fulan-Outubru hodi hein introdusaun hosi IVA to'o tinan 2020.

Iha kazu hosi empréstimu sira ne'ebé halo, FMI indika katak fundu sira tenki "utiliza hodi selu projetu sira infraestrutura sira nian no, nune'e, hamenus kuantidade ne'ebé hasai hosi Fundu Petrolíferu", fó prioridade ba projetu sira ne'ebé "oferese transferénsia maka'as hosi koñesimentu iha avaliasaun no implementasaun hosi projetu".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: