terça-feira, 5 de dezembro de 2017

Fretilin akuza opozisaun timoroan kria instabilidade ho ambisaun poder nian

Iha loron-segunda ne'e, Fretilin, ne'ebé lidera koligasaun Governu nian iha Timor-Leste, akuza ona opozisaun kria instabilidade iha nasaun, afeta diretamente ekonomia, hodi atua ho "taka matan" ba "ambisaun poder nian" no lahó sentidu Estadu nian.

"Opozisaun kontribui hela ba instabilidade nasaun nian. Ekonomia nasaun nian depende kuaze úniku ba Orsamentu Estadu nian no ne'e halo influénsia ba situasaun ekonómiku no ba populasaun sira nia kondisaun moris", hatete hosi Francisco Branco, xefe hosi bankada Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin), ba ajénsia Lusa.

"Opozisaun taka mota hodi foti desizaun sira ne'ebé hatudu golpe ida hasoru Governu no asaltu ida ba poder. Laiha naran seluk tanba la'ós rasional. Hanesan foti desizaun ida lahó sentidu ruma, ho ambisaun poder nian", nia afirma.

Francisco Branco rejeita ona uzu hosi liafuan "golpe" hanesan exesivu no afirma katak ne'e hatudu ona "hosi prátika" iha semana hirak ikus ne'e.


Xumbu "la le" programa Governu nian, proposta sensura hasoru ezekutivu, pedidu demisaun prezidente Parlamentu Nasional nian hatudu katak opozisaun, lidera hosi anterior partidu Governu nian, Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), "lakohi haree" debate ba konta públika sira, hatete hosi Branco.

"Sira tauk saida? Orsamentu Estadu ida ne'ebé maka debate no sai klaru ba povu saida maka sira halo iha tinan 10 ikus ne'e? Sira nai matan-delek hodi to'o iha poder", nia afirma.

Maski la halo parte tuir dalan formal iha Governu daneen, Fretilin "empresta ona" nia militante balun hodi okupa kargu sira iha ezekutivu, entre sira maka primeiru-ministru rasik, Rui Araújo, no apoia ona, tanba insidénsia parlamentar, Governu rua ikus ne'e.

"Ami harii ona ambiente ida ne'ebé tenki iha konsiderasaun no mantén. Fretilin hatudu ona postura koperativu ida hodi mantén estabiidade Governu nian to'o mandatu nia rohan. Agora daudaun opozisaun tenki halo hanesan, kontribui ba dame ho estabilidade, harii kultura di'ak ida hodi husik ba jerasaun foun sira", nia afirma.

Branco konsidera katak presiza solusaun "lalais" ida no subliña katak Prezidente timoroan maka tenki "analiza situasaun nasaun nian no foti desizaun sira", bele iha "alternativu sira" ne'ebé maka xefe Estadu bele uza "nia influénsia majistratura" nian hodi halibur líder istóriku sira.

"Ba ha'u preokupa liu bainhira ami iha tranzisaun jerasional ida, ne'ebé líder antigu sira tenki fó ezemplu kultura polítika nian, étika nian, maibé ami la haree buat ida. No ne'e preokupa ami no ba sosiedade no ba jerasaun sira foun liu hosi nasaun", nia konsidera.

Polítiku kestiona liuliu auzénsia hosi prezidente partidu daruak nian (CNRT), Xanana Gusmão, ne'ebé maka iha estranjeiru kuaze fulan tolu ona.

"Iha estranjeiru no ne'e la'ós hanesan razaun ida. Ami tenki hatudu ba povu, katak iha soberania iha liman-laran no fó ona poder mai ami, katak partidu ida manán, katak tenki hatene lakon", nia afirma.

"La'ós de'it hatene manán, maibé tenki hatene lakon mós. Ne'e hanesan karakterístika hosi lideransa ida ne'ebé nasaun presiza agora no ba futuru. Ho sentidu Estadu nian no hakru'uk ba rezultadu sira eleisaun nian", nia hatete.

Kona-ba krítika sira hosi opozisaun kona-ba asaun hosi prezidente Parlamentu Nasional - ne'ebé uluk hanesan xefe bankada -, Branco sustenta ona katak nia asaun sira respeita "norma no prátika sira hosi pasadu", bainhira iha debate orsamentu Estadu nian, suspensa atividade parlamentar sira seluk.

"Ho baze hosi norma sira ne'e maka prezidente foti ona desizaun hodi la marka pedidu sira hosi opozisaun. Bainhira buat hotu rezolve ona kona-ba orsamentu retifikativu, entaun prezidente sei iha oportunidade hodi konvoka líder sira hosi bankada sira no marka pedidu sira ne'e", nia afirma.

"Povu nia uma ne'e hetan blokeia hosi opozisaun. Tentativa ida hodi hapara funsionamentu normal hosi serbisu sira uma nian", nia hatete.

Situasaun polítika sai ona hanesan tema ida hodi reuniaun alargadu hosi Komité Sentral Fretilin nian, iha findesemana, ne'ebé partisipa hosi ema na'in 300 resin, inklui estrutura nasional sira no rejional sira, deputadu sira, membru sira hosi Governu no reprezentante sira hosi organizasaun sira partidu nian.

Partidu konsidera ona katak opozisaun tenta kria "krizi institusional ida hodi permiti asaltu ba poder no golpe ida hasoru Governu ne'ebé eleitu hosi povu", hanesan refere iha komunikadu.

"Partidu sira hosi opozisaun, dezde momentu dahuluk, iha Parlamentu Nasional foka de'it hodi rejeita inisiativu sira tomak, nega diskusaun konstrutivu ruma, no hakarak de'it foti votu kontra sujestaun sira ka proposta sira maski antes hetan aprezentasaun ba diskusaun", hakerek hosi testu.

"Nune'e, sira hatudu katak laiha ekilíbriu hodi estabelese nesesidade urjente sira no nesesidade sira ne'ebé labele adia hosi nasaun no populasaun nian", hatete.

Iha komunikadu hanesan, Mari Alkatiri, sekretáriu-jeral Fretilin nian no primeiru-ministru, kritika ona votu hosi opozisaun "hasoru programa pró-povu hosi Governu (...), hasoru pedidu hodi debate orsamentu retifikativu ho urjente" no "blokeia funsionamentu hosi komisaun parlamentar sira".

"Sira aprezenta proposta sira lahó argumentasaun forte no fundamentadu, Buat sira ne'e tanba sira hakarak de'it halo asaltu ba poder. Buat hotu tanba sira hakarak golpe hasoru Governu ne'ebé eleitu hosi maioria", nia hatutan.

Tanba ne'e, hanesan explika hosi sekretáriu-jeral adjuntu, José Reis, "sira harii ona kondisaun tomak hodi nune'e Prezidente Repúblika foti desizaun ida tuir Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian no situasaun polítika ne'ebé iha vigor".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: