sábado, 16 de dezembro de 2017

Prezidente timoroan apela ba kombate hasoru pobreza iha nasaun

Kombate hasoru pobreza ne'ebé sei afeta parte importante ida hosi populasaun iha Timor-Leste tenki hanesan "prioridade ida" hosi Estadu, ne'ebé tenki buka hametin direitu sosial sira hosi sidadaun sira, defende hosi Prezidente timoroan nian iha loron-sesta ne'e.

"Ita seidauk hatán ba problema pobreza nian. Estadu seidauk asegura direitu sosial tomak", Francisco Guterres Lu-Olo hatete, iha Díli, iha serimónia entrega Prémiu Sérgio Vieira de Mello ba Direitu Ema nian ba edisaun 2017 nian.

"Dever hodi harii moris digna ida, lahó pobreza, ba ema tomak, seidauk realiza. Agora tenki sai hanesan prioridade hosi maun-alin no inan-feton tomak iha rai dober ne'ebé maka ita liberta ona no sai ona independente", nia afirma.

Kestaun sira hanesan saúde ho moris di'ak, asesu ba alimentasaun di'ak, hatais, habitasaun no serbisu sosial sira, protesaun iha serbisu ho aspetu sira seluk hanesan prioridade iha área ne'e, nia defende.

"Direitu ema sira nian ne'e seidauk garanti iha ita nia rain. Hanesan ita nia dever, dever Estadu nian, no hosi sidadaun sira, ita serbisu hamutuk hodi realiza direitu ema nian sira ne'e ho urjénsia. Iha nafatin falta barak no pobreza barak iha ita nia rain", nia afirma.

"Debate polítiku hanesan importante. Maibé investe osan hos Orsamentu Estadu nian hodi garanti asesu ba bee-moos iha nasaun tomak ne'e hanesan importante tebes. No ita seidauk halo asaun ne'e", nia konsidera.

"Uza direitu polítiku sira lahó serbisu hodi hadi'a Direitu Ema sira nian iha área sosial no ekonomia nian hanesan aat tebes no hanesan kontra moras no valor tradisional sira Timor-Leste nian. Ita labele adia tan investimentu hosi Estadu hodi hakotu ho pobreza", nia konsidera.

Kona-ba situasaun polítika atual, Lu-Olo husu fali diálogu ida no esforsu maka'as ida hodi defende kestaun sira ne'e.

"Ita labele permiti atu interese partikular sira, polítiku sira, partidáriu sira ka ema sira estraga ita nia objetivu nasional sira no estraga ita nia nasaun. Ha'u apela ba konsiénsia - no ba fuan - hosi ema tomak hodi ita serbisu hamutuk no realiza direitu báziku ema nian iha área sosial no ekonómiku, serbisu hamutuk hodi hametin iha ita nia nasaun Estadu honestu ida no nasaun ida ne'ebé laiha pobreza", nia hatete.

"Polítika hosi ita nia nasaun independente tenki hanesan polítika ida ba ema hotu nia di'ak, polítika ida valor nian. Ita iha dever hodi realiza valor sira ne'ebé maka hetan sakrifísiu hosi asuwa'in sira, rezistente sira no veteranu sira", nia konsidera.

Tinan ne'e, prémiu iha kategoria hosi Direitu Sosial sira, Ekonómiku sira ho Kultural sira hetan hosi Sentru Esperança ba Feto (apoiu ba feto sira) no ba sidadaun timoroan sira José Borges da Costa, Arsénio da Silva ho António Caleres Junior.

João Teodósio Ximenes hetan rekoñesimentu iha kategoria Direitu Sivil ho Polítiku, tanba hasoru, dezde tempu okupasaun indonéziu, "perigu sira, promove ezersísiu hosi direitu sivil no polítiku no reforsu hosi Justisa, iha distritu balun iha nasaun", no "hafoin restaurasaun independénsia nian, nia kontinua nafatin ho ativizmu hodi hametin no promove Justisa".

Borges da Costa hetan rekoñesimentu tanba "serbisu iha promosaun ba asesu ba Edukasaun hosi joven sira ne'ebé laiha posibilidade iha Aileu", Arsénio Pereira da Silva hetan rekoñesimentu tanba "organiza no mobiliza agrikultór sira hodi defende sira nia direitu no hodi aumenta seguransa no autosufisiénsia hahán nian".

António Caleres Junios hetan rekoñesimentu tanba ativizmu iha apoiu "ba kombatente sira durante luta, liuliu iha kazu moras nian", no kontinua dezde independénsia "serbisu permanente ida hodi promove saúde públika".

Sentru Esperança da Mulher "hala'o serbisu importante tebes ida iha protesaun ba feto sira no ba labarik sira hasoru violénsia, iha Covalima, liuliu iha Suai", apoia, hamutuk ho madre sira hosi Misionáriu Servas do Espírito Santos, feto sira hodi "hadi'a sira nia situasaun ekonómiku".

Prémiu sira, ida-idak ho folin dolár rihun 10, rekoñese sidadaun timoroan sira no estranjeiru sira, organizasaun governamental no la'ós governamntal ne'ebé destaka iha promosaun, defeza no divulgasaun hosi direitu ema nian iha Timor-Leste.

Kria iha loron 18 Marsu 2009 hosi antigu xefe Estadu timoroan José Ramos-Horte no hakarak asinala mós, tinan-tinan, Loron Direitu Ema nian.

Objetivu hosi inisiativa ne'e maka rekoñese serbisu ne'ebé hala'o hosi brazileiru Sérgio Vieira de Mello nu'udar xefe Misaun ONU nian hosi Administrasaun Tranzitóriu iha Timor-Leste, entre fulan-Novembru 1999 no Maiu 2002.

Diplomata brazileiru mate iha loron 19 Agostu 2003, vítima hosi atentadu ida iha Irake, hafoin tau tiha, tuir destaka hosi Lu-Olo iha loron-sesta ne'e "nia kualidade extraordináriu sira no nia kapasidade sira nu'udar diplomata (...) ba serbisu hosi komunidade internasional no ba dame, sai nune'e hanesan ideal loloos ida hosi ONU".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: