quinta-feira, 15 de fevereiro de 2018

Diretor Eskola Portugeza Díli nian hatete katak ranking estraga realidade hosi sentru eskolar


Diretor hosi Eskola Portugeza Díli nian konsidera, iha loron-tersa ne'e, katak ranking sira hosi eskola sira estraga realidade hosi sentru eskolar ne'e, kompara "realidade úniku" ida ho eskola sira "ne'ebé buat hotu la hanesan" no la haree ba aspetu sira hanesan susesu sira iha asesu universitáriu.

Iha tempu hanesan, Acácio de Brito hatete ona ba Lusa, ranking sira "la haree ba efeitu eskola nian iha alunu sira, impaktu aglutinador no formador hosi elite sira iha Timor-Leste no ne'ebé, haree klaru, hanesan eskola di'ak liu iha Timor-Leste".

Maski iha análize ida ne'ebé relasionadu duni ho nota sira iha ezame sira, nia hatete, referénsia sira ne'ebé halo ba eskola la nota, hanesan ezemplu, klasifikasaun di'ak ba matemátika ka nota di'ak sira iha ezame sira hosi ensinu báziku nian.

Acácio de Brito refere ba faktu hosi eskola portugeza Díli nian destaka hosi nota negativu médiu sira ne'ebé maka hetan iha ezame nasional sira, métodu ne'ebé uza hodi estabelese ranking ida hosi eskola portugeza sira.

Análize ba rezultadu sira hosi nota sira hosi alunu sira hosi eskola ualu ne'ebé situa iha nasaun sira ne'ebé pertense ba Komunidade Nasaun sira Lian Portugeza nian hatudu katak iha kazu hosi ezame nasional sira sekundáriu nian alunu sira hosi Makau ho Angola de'it maka konsege média pozitivu.

Iha kazu Eskola Portugeza Díli nian, média iha ezame nasional sira maka ho valor 7,60.

Acácio de Brito destaka faktu hosi 75% alunu sira ne'ebé hakotu sekundáriu iha tinan 2017 konkore ona, ho susesu, ba ensinu superior iha Portugal, "tama iha instituisaun sira no kursu sira - medisina, enjeñaria, direitu ho farmásia - ne'ebé hanesan rigor ne'ebé rekoñesidu".

"Sira seluk tama ona iha universidade timoroan sira nian ka iha nasaun sira seluk", nia afirma.

Espesialidade hosi situasaun iha Timor-Leste - ne'ebé ensinu lian portugeza hetan bandu durante tinan 24 nia laran hosi okupasaun indonéziu - halo situasaun hosi eskola úniku nune'e nia komparasaun ho sentru eskolar sira "laiha sentidu ruma".

Nia hatete katak ohin loron eskola "hanesan duni eskola di'ak liu iha Timor-Leste" no iha líder polítiku prinsipal ho responsável nasaun sira nia oan sira ne'ebé maka estuda iha eskola.

"Ha'u nia opiniaun ne'e iha baze hosi tinan 30 esperiénsia nian iha edukasaun. Ita labele ko'alia de'it iha rezultadu akadémiku sira, ita tenki ko'alia iha rezultadu sosial sira, to'o mós mudansa komportamental sira", nia afirma.

"Ami haree oinsá alunu sira tama no ami haree efeitu eskola, oinsá sira sai", nia hatete, hodi destaka susesu ne'ebé hetan iha Parlamentu Joven, iha konkursu sientífiku sira ne'ebé maka promove hosi CERN, iha Suisa, no méritu individual sira hosi alunu barak.

Rekoñese susar sira ne'ebé iha, diretor hosi eskola destaka empeñu maka'as hosi diresaun no hosi grupu dosente hodi hametin formasaun ne'ebé fó ba alunu sira, ho protokolu sira ho instituisaun sira iha nasaun laran no iha estranjeiru.

Acácio de Brito konsidera katak eskola "kumpri nia misaun" no subliña aumentu hosi fatin dahitu iha ranking sira no tanba tama iha fatin 621 entre fatin 633 relasionadu ho ezame sira iha sekundáriu, maibé tama iha pozisaun 950 entre eskola sira iha báziku hamutuk 1.221.

Média hosi eskola iha ranking afetadu duni ho portugés, nune'e, responsável hosi sentru eskolar hatutan, ne'e hanesan "realidade úniku" ne'ebé 90% hosi alunu sira iha eskola hanesan ema timoroan, barak liu maka iha kontaktu úniku ho lian portugeza iha eskola.

Nota global iha sekundáriu afetadu, liuliu, tanba rezultadu ladi'ak sira ba portugés, ne'ebé nia média iha ensinu sekundáriu maka ho valor 4 de'it, matemátika nia média maka valor 10,3.

Eskola Portugeza Díli nian, harii iha tinan 2002, agora daudaun iha alunu hamutuk rihun resin ho profesor na'in 62, barak liu kontratadu iha Portugal.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: