quinta-feira, 15 de fevereiro de 2018

Organizasaun sira preokupadu ho mudansa ba kuríkulu eskolar timoroan nian


Organizasaun nasional oioin no sidadaun timoroan na'in 70 hakerek ona ba Prezidente Repúblika hodi hatudu preokupasaun kona-ba konjuntu ida hosi mudansa ba kuríkulu sira pré-eskola no siklu dahuluk ne'ebé sira konsidera hanesan halo lahó avaliasaun sientífiku adekuadu.

Karta refere katak mudansa sira aprova ona "derepente" no kontra estudu oioin ne'ebé apoia ona kuríkulu ne'ebé uza daudaun, no sei mantén maski iha mudansa hosi dekretu sira, ne'ebé sei hahú implementa de'it iha tinan 2019.

Iha loron antes xefe Estadu anunsia disolusaun hosi Parlamentu - ne'ebé implika atu ezekutivu tama iha jestaun - Governu aprova ona mudansa ba dekretu polémika rua tinan 2015 nian ne'ebé hatama uzu hosi lian inan sira iha pré-eskolar no inísiu ensinu báziku nian, halo portugés hanesan lian prinsipal hahú de'it iha siklu datoluk.

Lurdes Bessa, visi-ministra Edukasaun, esplika ona ba Lusa katak dekretu-lei rua ne'ebé maka aprova iha loron-kuarta ne'e muda, respetivamente, dekretu 3/2015 kona-ba kuríkulu nasional hosi baze edukasaun pre-eskolar no 4/2015 kona-ba kuríkulu hosi siklu dahuluk no daruak hosi ensinu báziku, abranje estabelesimentu tomak edukasaun nian iha rede públiku.

"Asaun ne'ebé ami halo maka avansa ho proposta sira mudansa nian ba dekretu rua ne'ebé defini uzu hosi lian inan sira iha sala aula", Bessa esplika iha deklarasaun sira ba Lusa, hodi hatutan katak mudansa sira reflete programa hosi ezekutivu no desizaun hosi Kongresu Nasional Edukasaun nian ba datoluk, ne'ebé akontese iha tinan liubá iha Díli.

Ema sira ne'ebé asina karta ne'e husu ba xefe Estadu, Lu-Olo, hodi labele promulga mudansa sira tanba sira konsidera katak kuríkulu ne'ebé uza daudaun "la hanorin lian nasional sira (lian inan sira) maibé permiti ba profesor sira iha tinan dahuluk sira hodi uza lian sira ne'e bainhira sira presiza hodi apoia ba komprensa ho inkluzaun".

"Metodolojia ne'e hatudu ona iha estudu oioin hodi aumenta susesu eskola ida ba estudante sira. Objetivu ikus hosi métodu ne'e maka atu labarik sira hotu hosi nasaun ne'e iha komprensaun di'ak hosi lian ofisial rua, nune'e mós komprensaun iha matemátika, siénsia no disiplina sira seluk, to'o final hosi siklu daruak", konsidera hosi organizasaun sira.

Karta ne'e asina hosi organizasaun sira Fokupers, Knua ba Labarik, Alola Foundation, ACbit, AJAR, La'o Hamutuk, Belun, Haburas, Permatil, MOFFE ho Timor-Leste Women's Network no mós hosi sidadaun na'in 70.

Iha karta sira esplika katak partisipa ona, entre tinan 2013 no 2017, iha "konsulta ho kolaborasaun oioin" kona-ba asuntu ne'e, no "senti hakfodak bainhira rona kona-ba mudansa sira ne'ebé halo derepente lahó konsulta ruma.

"Ami entende katak kuríkulu sira ne'ebé hala'o funsiona hodi motiva no valoriza duni partisipasaun hosi alunu sira no aprendizajen ativu. Ne'e hanesan susar halo bainhira alunu sira la konsege entende nia profesor sira ka labele konsege hatudu espresaun ruma", refere hosi karta.

"Ami komprende mós importánsia krítiku hosi partisipasaun hosi aman-inan sira iha eskolaridade oan sira nian no susar hosi partisipasaun ne'e akontese bainhira aman-inan sira la hatene saida maka oan sira aprende hela", sira konsidera ho defende "metodolojia hosi progresaun linguístika".

Sentra iha "mudansa boot haat", dekretu ne'ebé aprovadu abranje kestaun sira hanesan "definisaun hosi lian ofisial sira hanesan lian sira hosi ensinu, fó prioridade ba portugés hanesan lian ensinu nian no tétum hanesan lian suporte nian".

Lian nasional sira defini hanesan "patrimóniu kultural ho históriku, hodi iha tratamentu ne'ebé di'ak iha área ne'e", esplika mós hosi visi-ministra.

Governu desidi mós publika karga horáriu mínimu hosi ensinu pré-eskolar, hosi oras rua ba oras haat iha loron ida, no sei muda mós karga horáriu "ba ensinu hosi kapasidade linguístika iha lian tétun ho lian portugés", nia hatutan. Kuríkulu atual la fahe lian rua no fó karga horáriu sira ne'ebé ki'ik tebes. Ami fahe fali ne'e no iha relasaun ba ensinu iha kompeténsia sira iha lian portugeza, iha nível pré-eskolar no báziku, ami aplika karga horáriu ida hanesan ho karga horáriu hosi ensinu ba matemátika", nia hatutan mós.

Testu sira hosi mudansa ne'e inklui kestaun rua seluk, liuliu ensinu inkluzivu "ne'ebé la previstu antes", hodi hatama edukasaun psikomotora iha pré-eskolar no edukasaun fízika iha báziku.

Hodi defende nia proposta iha Konsellu Ministru, Ministériu Edukasaun destaka "nesesidade hosi estabilidade no koerénsia kona-ba aplikasaun hosi polítika edukativu iha Timor-Leste" no mós "nesesidade hodi klarifika pozisaun sira referente ba lian sira ne'ebé uza iha sistema edukativu".

"Implementasaun hosi polítika edukativu iha Timor-Leste, tenki halo ho dalan koerente no konsistente, hodi proteje Lei ne'ebé previstu no mós prezerva sistema ida hosi ensinu inkluzivu, ne'ebé permiti igualdade ba asesu ba oportunidade sira formasaun nian ba sidadaun timoroan tomak", hatutan dokumentu ne'e.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: