quinta-feira, 30 de agosto de 2018

Prezidente Repúblika Husu Timoroan Hotu Haforsa Identidade


MENSÁJEN PREZIDENTE REPÚBLIKA, FRANCISCO GUTERRES LÚ OLO

BA POVU TIMOR LESTE HODI FÓ-HANOIN SIGNIFIKADU REFERENDU 1999

Povu doben  Timor-Leste!

Tinan-tinan 30 Agostu tama iha ita-nia kalendáriu nu’udar feriadu públiku, tanba loron ne’e iha signifikadu istóriku boot no espesiál tebtebes. La’ós de’it ba ita nu’udar timoroan, maibé iha mós signifikadu boot ba komunidade internasionál.  Loron ne’e, loron vitória ida, ba ita timoroan nomós ba komunidade internasionál, tanba hakotu faze luta susar ida ne’ebé ita hasoru hamutuk.

Ema husi rai oioin, biar la konese ita momoos, tanba  iha sentidu justisa no solidariedade umana, fó-án tomak ba tulun ita-nia luta libertasaun nasionál. Balun foti ulun hasoru sira-nia governu rasik no dada sira-nia maluk sira seluk, hodi halo kampaña, tinan ba tinan, ho sira-nia osan rasik no la sura sira-nia kolen to’o ohin loron.

Sidadaun, grupu no governu sira ne’ebé fiar kedas ita, mak fó  tulun ita-nia Frente Diplomátika-Externa hodi   fó-sai beibeik ba mundu, liafoun kona-ba ita-nia luta libertasaun nasionál.

Solidariedade internasionál ne’ebé hahú maka’ as kedas husi eis-kolónias Portugal nian, iha Áfrika, boot babeibeik tanba timoroan sira, iha rai-liur, la tuur hakmatek. Solidariedade internasionál aumenta liután bainhira filme Max Stahl nian fó-sai masakre Santa Cruz, iha 1991.

Tebes duni katak solidariedadade internasionál ne’e harii no metin babeibeik, tanba hetan inspirasaun husi Rezisténsia organizada iha rai-laran, ne’ebé hamriik metin, biar fakar ran dadaun no tanen sakrifísiu oioin. Ita-nia vontade koletiva atu Ukun-rasik an  ne’e  mak lori  ita-nia maluk barak, iha Frende Klandestina, arriska sira-nia vida rasik hodi hato’o dokumentus ba rai-liur, ho tulun husi ita-nia belun indonésiu sira,  moris iha Timor-Leste no Indonésia.

Rezisténsia organizada iha rai-laran, liuhusi Frente Armada no Frente Klandestina no iha rai-liur liuhusi Frente Diplomátika ka Esterna, hatudu momoos ita-nia kapasidade no determinasaun atu ukun-án.
Iha loron ohin, ha‘u hakarak saúda persisténsia husi kombatente no veteranu hothotu iha Frente tolu ne’e. Ha’u saúda mós eleitór ida-idak ne’ebé aten-brane see sira-nia hírus-matan ba mate ka hetan kanek no lakon uma no rikusoin iha loron referendu ka hafoin referendu.  Biar iha supervizaun husi Nasoens Unidas, ambiente iha loron ne’e la’ós hanesan loron eleisaun ohinloron nian.  Maibé maioria povu brane hakaat to’o estasaun votu hodi tuu dalan ukun-án.

Ohin, tanba ita fó-hanoin Referendu 1999, ha’u hakarak temi mós figura importante ONU nian, ita-nia belun Sérgio Vieira de Mello no Kofi Annan, ne’ebé haka’as-án hodi ajuda ita nakfila ita-nia mehi UKUN-AN ba realidade.  Sira nain rua husik ona ita maibé ita sei rai metin sira-nia memória.

Ita mós labele haluha  temi ohin  ema nain neen husi Nasoes Unidas, ne’ebé milisia oho iha Atambua, iha 6 Setembru 2000, bainhira hala’o misaun paz, iha ita-nia rain. Raan solidariedade internasionál nian kahur ho timoroan sira-nian, iha mós momentu no sirkunstánsia oinseluk, iha prosesu ne’ebé lori ita ba UKUN-ÁN.

 Ita mós labele haluha temi apoiu husi CPLP, husi povu sira ne’ebé ko’alia lian portugés no kompartilla ita-nia hakarak iha momentu difísil ne’ebé de’it.

Ohin, ha’u hakarak saúda mós sidadaun indonéziu sira, liuliu joven estudante sira ne’ebé luta ba demokratizasaun Indonésia nian. Ita hothotu hatene katak opsaun Referendu mosu ba ita timoroan, hafoin povu indonéziu brane hakotu rejime Suharto, iha 1998.

Iha prosesu luta libertasaun nasionál, ita labele haluha papel Igreja Katólika nian.  Estadu Timor-Leste rekoñese ona kontribuisaun ne’e, liuhusi Konstituisaun RDTL, no ita fó-hanoin fila fali ohin.

Povu doben Timor-Leste!

Ita-nia brane hahú husi movimentu nasionalista ne’ebé fanun ita hothotu atu iha sentidu pertensa ba Povu ida de’it, nasaun ida de’it, pátria ida de’it.  Sentidu ida ne’e mak fó kbiit ba ita buka rasik dalan atu hametin unidade nasionál, nu’udar kondisaun importante atu bele sustenta polítika guerra popular no prolongada to’o ita hetan UKUN RASIK-AN.

Unidade Nasionál ne’e mak hametin liután fiar husi ita-nia Povu no  dada apoiu husi komunidade internasionál to’o ita hetan Referendu. Unidade Nasional ne’e la’ós mosu derepente. Mosu ho vizaun klara no luan husi ita-nia fundador nasionalismu,  Nicolau Lobato, Marí Alkatiri, José Ramos Horta no Justino Mota ne’ebé hatutan babeibeik, liuhusi lider iha komandu polítiku-militar, hanesan Vicente Sahe, Mau Lear, Xanana Gusmão, Nino Konis Santana, Hodu Ran Kadalak, Ma Hunu Bulerek Karataiano, Taur Matarn Ruak, Lere Anan Timur  no selukseluk.

Iha rekoñesimentu ida ne’e, ita labele haluha brane maluk feto sira-nian ne’ebé lidera ka partisipa maka’as iha movimentu emansipasaun feto sira-nian, hanesan Rosa Muki, Soimali, Bi- Lear, We-We, Maria Goretti, Maria Tapó, Merita Alves, Bi-Lessa, Bi Soi, Bi Mali no selukseluk.  Ita mós labele haluha luta-nain sira, iha Frente Klandestina, hanesan Fernando Lasama,  Sebalae, David Ximenes, António Aitahan Matak ho Órgaun 8, Gregório Saldanha, Constâncio Pinto, Avelino Salar Kosi, Vasco Criado, no sst…   ne’ebé arriska-án iha rai-laran no  joven estudante timoroan sira ne’ebé organiza-an iha Indonézia no hala’o lala’ok oioin hodi liga Frente Armada ho Frente Diplomátika ka Esterna.

Sira hotu husik hela legadu nasionalista boot tebetebes ida ba jerasaun ohin loron no abanbairua. Ida-idak ho ninia kbiit no matenek rasik, iha sirkunstánsia luta oinseluk maibé, hothotu haburas no hatutan luta ho objetivu ida de’it: Katak povu Timor-Leste tenke ukun-an. Tempu luta bele naruk to’o ne’ebé, MATE KA MORIS, UKUN RASIK-AN.

Povu doben Timor-Leste

UKUN RASIK-AN ne’e signifika saída? La’ ós atu iha de’it bandeira no hino nasionál rasik no timoroan mak kaer ukun. Signifika mós  moris, hanoin, sente no halo buat ne’ebé de’it ho orgullu, nu’udar timoroan.

Biar povu kiik moris iha rai ketak ida, kiik no mukit,  ita hakarak afirma-án nafatin nu’udar povu ho identidade rasik. Ita lakohi hanesan ho povu sira seluk iha ita-nia rejiaun no mós iha mundu. Importa hare’e katak ita-nia identidade únika ne’e mai husi beiala sira ho influénsia husi misionáriu katóliku sira-nian hamutuk ho  kolonizasaun portugeza, iha tinan atus lima nia laran.  Iha tempu okupasaun indonézia, maioria timoroan hili relijiaun katólika nu’udar forma rezisténsia ida. Ita-nia líder sira hili  Portugés nu’udar língua Rezisténsia nian. Iha tempu ukun-an ne’e, ita haree katak luta-nain barak ko’alia portugés di’ak tebetebes. Ita haree mós katak  personalidade timoroan iha marka klean husi doutrina kristã,  biar ita hare’e katak iha mós prátika barak ne’ebé sei hatudu nafatin fiar animista husi beiala sira.

Maibé, iha sosiedade ohinloron nian, ho influénsia oioin, husi meius komunikasaun sosiál no husi kontaktu ho ema ho valores oioin,  oinsá ita kaer metin ita-nia identidade rasik, identidade ida ne’ebé karateriza ita, nu’udar timoroan ho personalidade rasik?

Saída loos mak ita presiza kaer metin iha ukun-an ida ne’e? Oinsá  kahur ho di’ak  valores kristauns ho valores  fiar animista nian? Lian ida ne’ebé mak ita tenke adopta atu sai vínkulu nasional ba ita, nu’udar Povu? Sá prinsipius no valores mak ita  hakarak kuda hela ba jerasaun foun sira?

Ha’u aproveita loron ohin atu husu maluk sira hotu,  atu hanoin klean oinsá ita haforsa identidade timoroan ne’ebé hahú mihis dadaun ona, iha tempu ukun ida ne’e. Iha loron ohin, 30 Agostu 2018, atu asinala aniversáriu referendu ba dala sanulu resin sia, ha’u enkoraja instituisaun relevante sira atu tuur hamutuk ho profesór, família sira, grupu komunitáriu no relijiozu sira hodi:

Hare’e oinsá hala’o programa edukasaun sívika ba ita-nia kikoan sira, hahú iha familia no hatutan iha nível pré-eskolar no nível seluk no mós iha nível komunitáriu. Ho programa ne’e, ita-nia oan sira bele aprende, husi otas kiik kedas, oinsá kaer metin prinsípius no valores ne’ebé karateriza ita,  nu’udar povu ho identidade rasik. Identidade ne’ebé hahú husi tempu beiala sira-nian no hametin liután husi kontaktu ho povu no rai sira seluk.
Povu doben Timor-Leste.

Hanesan ha’u hatete ona, ita-nia sentidu identidade timoroan mak hametin ita-nia Unidade Nasionál iha tempu luta libertasaun nasional. Unidade Nasionál bele hahú naksobu se ita la rona malu oinsá haburas ita-nia rain ba jerasaun abanbairua.

 Konflitu kona-ba lian iha kurríkulu eskolár hahú fila fali ona.  Tanba lian portugés mak lian Rezisténsia nian, sai elementu importante ida ba ita-nia identidade no unidade nasionál no lori ita ba hetan koñesimentu sientífiku no dezenvolvimentu lais liu, ha’u husu maluk deputadu sira no VIII Governu atu sukat, ho laran malirin, oinsá ita uza língua ofisiál ne’e, iha ita-nia sistema edukasaun.

Atu honra vitória Referendu nian, ita sei halo buat hothotu hodi garante pás no haburas ita-nia rain.

Husi ita-nia esperiénsia, aat no di’ak, ita aprende hametin ita-nia vontade koletiva atu halo di’ak liután ba ita-nia oan sira.

Ikus liu, ha’u husik hela hanoin ida ba ita hothotu atu hare’e oinsá halo selebrasaun boot ida ba aniversáriu ba dala rua nulu, tinan oin mai, ba momentu istóriku rua:  INTERFET tun iha Dili, nu’udar manifestasaun solidariedade internasionál no Referendu, nu’udar loron vitória ita hothotu nian.

Glória ba ita-nia Heróis sira!  Viva Timor-Leste! Viva Povu Timor-Leste!

TATOLI | Imajen: Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo. Imajen Mídia Palásiu PR.

Sem comentários: