sexta-feira, 12 de outubro de 2018

TL Sei Livre Husi Moras Raiva


DILI, (TATOLI) – Ministru Agrikultura no Peska (MAP), Joaquim José Gusmão Dos Reis Martins, iha selebrasaun loron mundiál raiva (rabies) hatete Timor-Leste sei livre husi moras raiva, maibé presiza tebes prepara án bainhira hasoru risku ne’e.

“Ministériu Agrikultura no Peska hala’o vijilánsia iha tinan 17 nia laran liuhusi survey(peskiza) ba balada sira, ami ladauk hasoru ou lahetan animál ida maka afetadu ho raiva”, Joaquim afirma iha selebrasaun loron internasionál raiva ne’ebé monu iha 28 setembru ne’e, ne’ebé komemora hosi MAP no Ministériu Saúde (MS) iha Timor Plaza, ohin.

Nia akresenta : “Mezmu hanesan ne’e, moras ida ne’e besik hela ita iha nasaun viziña, Indonézia. Tanba ne’e, nesesáriu tebes ba ita hodi prepara án hasoru risku ne’ebé sei ameasa liuhusi ita-nia dalan fronteira”.

Raiva hanesan moras zoonótiku (tranzmite husi animál ida ba ema) ne’ebé kauza husi virus. Moras ida ne’e bele afeta ba animál doméstiku nomós fuik sira no bele habelar ba ema liuhusi kontaktu direta ba matéria infeksiozu sira, dalabarak liu husi asu tata, kazu uitoan maka akontese husi animál doméstiku seluk no niki.

“Iha ázia, populasaun liu husi billaun haat maka iha risku ba moras ne’e. Ema kuaze millaun 11 mak hetan post-exposur prophylaxis depois asu tata nomós besik porsentu 100 kazu raiva iha ema ázia mai husi asu ne’ebé afetadu rabies. Moras ida ne’e sei hamate ema liu 59,000 kada tinan iha mundu. Liu porsentu 40 husi kazu ne’e hamate labarik sira idade menus 15”.

Tanba ne’e Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), Organizasaun Mundiál ba Saúde Animál (OIE), Organizasaun Mundiál ba Ai-han no Global Alliance for Rabies Control serbisu hamutuk hodi hakotu ema lakon vida tanba virus ne’ebé tranzmite husi asu iha 2030.

“Planu ne’ebé hanaran zero by 30 : the strategic plan, sentraliza iha aproximasaun one health hodi hasoru moras refere no maneira olístiku no cross-sectoral ne’ebé fó importánsia ba papél veterinária, servisu saúde nomós servisu edukasionál ba prevensaun no kontrolu moras raiva”.

Ministru ne’e informa MAP iha tiha ona esbosu national preparedness contingency plan on rabies ne’ebé prepara dezde 2016. Iha planu ne’e inklui komponente saúde ema-nian, saúde animál, koordenasaun inter-sektorál nomós matadalan ida hodi mantein Timor-Leste livre husi moras perigozu ida ne’e.

Vise-Ministru Saúde ba Dezenvolvimentu Estratéjiku Saúde, Bonifácio Maukoli dos Reis, hatutan bazea ba dadus epidemiolójiku no estatístika husi Servisu Sistema Nasionál Saúde seidauk hatudu kazu moras raiva iha país ne’e, maibé poténsia atu hetan moras ne’e fasil, tanba nasaun viziña Indonézia to’o oras ne’e sei klasifika nafatin hanesan país endémiku ba raiva.

“Ministériu Saúde seidauk iha polítika atu tau raiva nu’udar programa prioridade iha Departamentu Moras Hada’et nia okos maski iha ona polítika no estratéjia ba moras hada’et no neglected tropical diaseases. Husi parte seluk ita seidauk tau vasina prioridade ba vasina raiva nu’udar programa esensiál bázika iha pakote kuidadu saúde primária”.

Maski hatene Timor-Leste nu’udar nasaun ne’ebé nia populasaun maioria uma-kain sira haki’ak asu, nune’e bele iha risku ba tranzmisaun no ábitu komunidade balun gosta han na’an-asu no sobre intervensaun ba asu ne’ebé hetan moras, populasaun seidauk tau importánisa atu lori ba médiku veterináriu atubele hetan diagnosa no tratamentu adekuadu no apropriadu.

“Tanba ne’e Ministériu Saúde estabelese ona sistema vijilánsia integradu ba moras nu’udar sistema vijilánsia ne’ebé aplika iha Timor-Leste. Moras hirak ne’e atubele halo monitorizasaun iha sistema ne’ebé maka moras hada’et no la hada’et”.

Reprezentante OMS, Rajesh Pandav, hatete tinan-tinan ema 26,000 iha rejiaun Sudeste Aziátiku mate tan moras ida ne’e (raiva). Nasaun ualu husi país 11 rejiaun ida ne’e nian hetan kuae 45% ba todan moras raiva iha mundu, ho ema liu husi billiaun 1.5 ne’ebé maka iha risku hetan moras raiva.

“Istórikamente, Timor-Leste nu’udar nasaun ida ne’ebé maka livre husi moras raiva, maibé iha nasaun viziña Indonézia, moras raiva agora daudaun sai endémiku iha provínsia 24”.

Nia dehan maski rai ne’e livre husi moras ne’e, maibé ameasa ba tranzmisaun raiva sei iha nafatin, tanba ne’e importante liu maka autoridade no pesoál sira ne’ebé serbisu iha área saúde animál no ema nian iha Timor-Leste tenke alerta nafatin ba kazu moras raiva iha ema no animál sira.

“OMS Timor-Leste kontinua nafatin fó suporta ba ministériu rua (MAP no MS) hodi fornese tékniku no finanseiru. Ami mós suporta ba dezenvolvimentu kuadru estratéjiku nasionál ba one health, fó treinamentu ba pesoál saúde husi parte saúde animál no ema nian kona-ba investigasaun kazu surtu no kombate rezisténsia antimikrobiál”.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editora: Rita Almeida

Imajen: Ministru Agrikultura no Peska, Joaquim José Gusmão dos Reis Martins. Imajen António Goncalves

Sem comentários: