quarta-feira, 29 de julho de 2020

COVID-19: PM husu ajuda ba parlamentu hodi aprova lei sira ba kontrola moras nian

Iha loron-tersa ne'e, primeiru-ministru husu ona "ajuda" ba Parlamentu Nasional atu aprova mudansa sira ba lei imigrasaun ho azilu ho ba lei sistema saúde nian, hodi bele kontinua aplika medida sira kontrolu nian ho prevensaun COVID-19 nian.

"Ami presiza ajuda hosi Parlamentu Nasional ba esforsu hafoin estadu emerjénsia, hodi kontinua kontrola situasaun", Taur Matan Ruak hatete bainhira halo intervensaun iha Asembleia Nasional.

"Ami husu ba parlamentu atu ajuda ami hodi muda lei hosi sistema saúde ho imigrasaun ho azilu hodi ajuda Governu hamenus risku sira", nia nota.

Taur Matan Ruak hatete katak bainhira la akontese, "alternativa maka estadu emerjénsia" foun iha nasaun.

"Bainhira hakarak estadu emerjénsia, Governu disponível, maibé atu enkuadra medida sira kontrolu nian iha lei sira, ami presiza ajuda hosi parlamentu", nia subliña.

Primeiru-ministru ko'alia iha Parlamentu Nasional durante debate naruk ida hosi relatóriu análize ba aplikasaun durante fulan tolu estadu emerjénsia nian iha nasaun tanba COVID-19.

Ho títulu "Estratéjia boot hodi kombate hasoru SARS-CoV-2 iha Timor-Leste”, dokumentu prepara hosi Estadu-Maior Kordenador hosi Sala Situasaun hosi Sentru Integradu ba Jestaun Krizi nian (CIGC), ne'ebé laiha ona funsaun hafoin final hosi estadu emerjénsai, iha loron 26 Juñu.

"Iha esforsu sira hodi proteje sidadaun sira nia moris, ami tenki garanti kontrolu hosi fronteira sira hodi evita importasaun hosi kazu sira ho evita kontájiu komunitáriu iha nasaun. Ne'e hanesan esforsu ida ne'ebé ita tenki halo nafatin", nia hatete.

"Maibé ami tenki jere efeitu sira hosi COVID-19 iha nível sosioekonómiku sira, iha atividade ekonómiku sira ho empregu ne'ebé proteje", nia subliña.

Taur Matan Ruak hatete katak Governu tenta ekilibra nesesidade hodi mantén kontrolu hosi fronteira sira ho entrada sira - liuliu kona-ba kuarentena obrigatóriu ba sé maka tama iha nasaun - ho esforsu sira hodi buka rekupera ekonomia ho hamenus impaktu sosioekonómiku sira hosi pandemia.

Iha semana liubá, Tribunal Rekursu konsidera la konstitusional dekretu-lei ida hosi Governu ne'ebé hakarak implementa medida kontrolu oioin, inklui kuarentena obrigatóriu ho impaktu sira iha direitu sira sidadaun nian.

Ho final hosi estadu emerjénsia iha Timor-Leste, iha fulan resin liubá, Governu laiha enkuadramentu legal hodi bele aplika limitasaun sira ne'ebé antes hala'o, liuliu kona-ba kuarentena obrigatória.

Maski nune'e, sé maka to'o iha nasaun kontinua kumpri autoizolamentu ka kuarentena iha infraestrutura governamental sira.

Governu aprova ona mudansa sira ba Lei Imigrasaun ho Lei Saúde nian ne'ebé bele permiti limitasaun sira ne'e, maibé diploma sira tenki liu hosi Parlamentu, ne'ebé hakotu períudu hosi servisu lejislativu iha loron-sesta ne'e. Servisu sira hahú fali iha Setembru maibé bele, iha kazu urjénsia, analiza iha intervalu.

Seidauk aprova mós diploma konjuntu seluk ida hosi Ministériu Interior, Negósiu Estranjeiru, Saúde ho Transporte ho Telekomunikasaun sira hodi defini regra sira ne'ebé sei aplika hafoin hakotu estadu emerjénsia.

Fonte hosi Governu hatete ona ba Lusa katak esbosu hosi diploma ne'ebé konkorda hosi Ministériu haat haruka ona ba Prezidénsia hosi Konsellu Ministru "iha semana rua liubá" maibé seidauk debate iha Konsellu Ministru.

Taur Matan Ruak hatete katak hanesan "jestaun susar" ida ne'ebé, durante estadu emerjénsia, "no maski hosi esforsu ho susar sira" bele ona maibé agora tama "iha faze foun ida".

Iha nível ekonómiku sira, nia rekorda, Governu avansa ona ho pakote dahuluk hosi medida sira hosi "estabilizasaun hodi hamenus impaktu COVID-19" nian, kria ona ekipa rekuperasaun ekonómiku ida "hodi prepara planu rekuperasaun ne'ebé, bainhira buat hotu la'o di'ak, sei hala'o iha 2020 no 2021 hodi ajuda rekuperasaun ekonómiku ho kresimentu".

Xefe Governu hatete katak enkontru sira ho parseiru sira dezenvolvimentu nian, organizasaun internasional sira ho embaixada sira, hatudu katak iha vontade hodi "rekupera atividade sira ne'ebé paradu tanba COVID-19".

Maibé tanba ne'e maka presiza atu Governu fleksibiliza kondisaun sira "hodi permiti atu sidadaun sira hosi organizasaun internasional sira, empreza sira, embaixada sira, ne'ebé sai ona, bele fila ba nasaun".

Kestaun ida ne'ebé inklui "flexibilizasaun hosi kondisaun kuarentena nian", permiti autokonfinamentu, no rezolve kestaun hosi proibisaun ne'ebé mantén nafatin semo komersial sira ho charter sira.

"Medida sira ne'ebé ami hili iha risku ida iha atividade ekonómiku, infraestrutura sira, tanba traballador sira hosi organizasaun internasional sira ho funsionáriu sira ne'ebé sai ona", nia nota.

"La'ós hanesan to'o 100%, hanesan antes COVID-19, maibé sufisiente hodi laiha impaktu iha atividade ekonómiku ho empregu", nia hatete.

Timor-Leste, hahú loron 15 Maiu, laiha kazu ativu sira hosi COVID-19.

Sapo TL | Lusa

Sem comentários: