terça-feira, 31 de maio de 2016

Brazil no Portugál hanesan nasaun luzófonu sira ho persentajen "eskravu modernu" ki’ik - relatóriu


Brazil no Portugál, entre nasaun luzófonu sia, hanesan Estadu sira ho persentajen "eskravu modernu", ki’ik ho estimativa 0,078% (ema 161.100) no 0,123% (12.800) hosi populasaun, hatete ohin relatóriu hosi fundasaun australiana Walk Free.

Hanaran Índise Eskravatura Globál 2016, relatóriu ne’e analiza nasaun 167 iha mundu, entre sira ne’e ualu hosi nasaun luzófonu sia – la reporta Saun Tomé no Prínsipe -, iha ne’ebé Angola tama iha tabela ho persentajen "eskravu modernu" boot, ho 0,638% hosi populasaun (ema 159.700).

Iha dokumentu fundasaun nian ne’ebé kria iha 2012 hosi kazál filantropu australianu Andrew no Nicola Forrest, no hosi sira-nia oan, Grace, Portugál no Brazil troka pozisaun iha ranking luzófonu relasiona ho nasaun sira halo buat barak hodi kombate fenómenu ne’e, ne’ebé afeta ema millaun 45,8 iha mundu tomak.

Iha iten ne’e, Portugál tama iha lista nasaun 10 ho segunda kotasaun di’ak liu, "BBB" - Olanda de’it mak iha kotasaun máxima "A" -, Brazil ho kotasaun "BB", tuir fali Mosambike ("B"), hotu-hotu dook tebes hosi restante Estadu luzófonu sira - Angola no Giné-Bisau (sira na’in rua ho "CC), Kabuverde ("C") no Giné Ekuatoriál ("D" – hanesan ho sira ne’ebé aat liu iha lista, hanesan Eritreia, Iraun no Koreia Norte.

Sein klasifikasaun mak Afeganistaun, Iémen, Irake, Líbia, Somália no Síria.

Kotasaun sira entre "AAA", di’ak liu (la iha nasaun ida mak hetan), no "D", aat liu, intermedia, ho forma dekresente, hosi "AA" (ne’e mós la atribui ba nasaun ruma), "A", "BBB", "BB", "B", "CCC", "CC", "C" no "D".

Atu halo kalkulasaun ba sira, Fundasaun Walk Free bazeia ba kritériu lima hosi asaun governamentál - "apoiu ba sobrevivente sira", "justisa kriminál", "koordenasaun no responsabilidade", "risku eskravatura moderna" no "Governu ho negósiu".

Iha Índise, entre luzófonu sira, no hafoin Angola, ne’ebé okupa klasifikasaun aat liu iha termu persentuál (fatin 43), tuir fali Giné-Bisau (46 ho estimativa 11.400 "eskravu modernu", ida ne’ebé reprezenta 0,620% hosi populasaun), Mosambike (66.º - 145.600 - 0,520%) no Kabuverde (85.º - 2.400 - 0,453%).

Giné Ekuatoriál tuir fali iha 127.ª pozisaun (2.500 "eskravu modernu" estimadu, ida ne’ebé reprezenta 0,295% hosi populasaun), Timor-Leste (130.ª - 3.500 - 0,286%), Portugál (147.ª - 12.800 - 0,123%) no ikus liu Brazil (151.ª - 161.100 - 0,078%).

Iha tabela seluk, fundasaun australiana kalkula mós risku vulnerabilidade ba "eskravatura moderna", bazeiada ba kritériu haat - "protesaun polítika no sivíl", "direitu sosiál, saúde no ekonómiku", "seguransa pesoál" no "refujiadu no konflitu" – hotu-hotu hosi zeru (di’ak liu) ba 100 , pontu (aat liu).

Iha kuadru ne’e, Portugál hetan klasifikasaun di’ak liu entre luzófonu sira, ho média pontuál hosi kritériu haat iha pontu 19,27, tuir fali Brazil (pontu 33,77), Giné Ekuatoriál (31,16), Kabuverde (36,34), Timor-Leste (39,13), Angola (44,21), Mosambike (44,65) no Giné-Bisau (48,82), iha lista ne’ebé Dinamarka mak lidara (pontu 17,30) no taka ho RDKongu (70,00).

Iha númeru absolute ema sira ne’ebé konsidera integrante hosi "eskravatura moderna", Índia (millaun 18,3 hosi indivídu estimadu), Xina (millaun 3,4) Pakistaun (millaun 2,1) Bangladexe (millaun 1,5), Uzbekistaun (millaun 1,2), Koreia Norte (millaun 1,1) no Rúsia (millaun 1,04) hanesan nasaun hitu ne’ebé iha "eskravu" aas liu millaun, maski ida ne’e rezulta hosi faktu sira ne’e hanesan nasaun populozu liu iha mundu.

Iha parte opostu, Luxemburgu (ema 100), Izlándia (400), Barbados (600), Nova Zelândia (800), Irlanda (800) no Noruega (900) hanesan nasaun sira ne’ebé ho estimativa ki’ik iha kazu eskravatura moderna.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: