segunda-feira, 28 de novembro de 2016

PR timoroan apela ba unidade hodi nasaun bele hetan rezultadu hosi independénsia


Prezidente Repúblika timoroan, Taur Matan Ruak, apela iha loron-segunda ne'e ba unidade hosi timoroan sira hotu, importante hodi hetan independénsia, hodi nune'e bele kuda no ku'u rezultadu sira hosi konkista ne'e.

"Atu dezenvolve nasaun, ita presiza unidu nafatin, no serbisu iha dame no estabilidade. Ha'u apelu ba timoroan tomak: atu ita serbisu hamutuk hodi nune'e Independénsia bele sai hanesan fonte ida ba prosperidade boot no felisidade nian", hatete hosi Taur Matan Ruak iha loron-segunda ne'e.

"Nasaun presiza ema hotu, mane sira no feto sira hosi rai ne'e nian. Dalan di'ak hodi fó onra ba memória hosi mártir sira no asuwa'in sira nia terus maka harii sosiedade ida ho moris di'ak maka'as, estabilidade no seguransa", nia hatete.

Taur Matan Ruak ko'alia iha serimíonia sira ne'ebé marka, ofisial, tinan 41 ba proklamasaun independénsia Timor-Leste nian, ne'ebé halo iha Lospalos, iha munisípiu Lautém nian.

Durante selebrasaun sira, xefe Estadu fó ona Ordem de Timor-Leste, kondekorasaun importante liu hosi Timor-Leste, ba "veteranu na'in 42 ne'ebé simu no proteje ona líder sira rezisténsia nian iha momentu oioin" no ne'ebé "determinasaun no korajen sai hanesan banati hosi vontade atu manán" hosi povu timoroan nian ne'ebé bele hetan independénsia.

Hatudu satisfasaun ba buat ne'ebé Timor-Leste hetan ona, Taur Matan Ruak alerta ona ba "dezafiu sira no susar sira" ne'ebé nasaun hasoru iha tempu sira tuirmai, liuliu hodi hadi'a nível sira edukasaun no saúde nian.

"Atu ita hetan ita nia objetivu nasional sira dezenvolvimentu nian, Estadu tenki hadi'a lalais kualidade hosi Administrasaun no serbisu públiku sira nian", nia hatete.

"Dezafiu seluk maka aumenta produtividade hosi ekonomia nasional. Aproveitamentu hosi esforsu agrikultór sira no hosi rikusoin hosi ita nia rain nian eziji polítiku sira atu hametin aumentu hosi produtividade. Ne'e signifika katak agrikultór sira no área produtivu nasional bele, neineik, prodús ho dalan efisiente liu", nia afirma ona.

Ba xefe Estadu, ne'e hanesan "prioridade nasional ida ho importánsia maka'as", ne'ebé obriga hadi'a kualidade edukasaun nian no formasaun profisional, importante atu nasaun aumenta produsaun maka'as no di'ak.

"Atu ita iha nasaun ne'ebé ita hakarak, ita presiza hametin polítiku sira ne'ebé evita aumentu ba dezigualdade sira no bele halo distribuisaun ida di'ak ba rikusoin sira", nia defende.

"Iha nafatin pobreza barak iha ita nia rain. Aumentu ba seguransa alimentar no kualidade hosi Nutrisaun hanesan prioridade sira importante liu hodi hadi'a kondisaun sira moris no saúde família sira nian, liuliu hosi labarik no joven sira", nia hatete.

"Ita hakarak halakon nutrisaun ladi'ak no subnutrisaun iha rai ida ne'e. Maibé ne'e bele halo ho partisipasaun hosi sidadaun tomak no hadi'a neineik ekonomia família sira nian. Ho de'it determinasaun no empeñu hosi sidadaun sira no hosi família sira maka ita bele hadi'a alimentasaun no saúde populasaun sira nian, iha nasaun tomak", nia insisti.

Xefe Estadu hatete katak ema hotu iha Timor-Leste tenki serbisu hodi harii "sosiedade ida ekilibradu liu no ladún iha frakeza", atu timoroan sira tenki "koriji gastu maka'as hosi família sira" no "fó valór liu ba poupansa ba futuru".

Hanesan ezemplu, nia haktuir gastu maka'as iha tradisaun kultural oioin timoroan nian ne'ebé, tuir nia hatete, katak ema hotu hatene katak bele "respeita kultura no tradisaun sira hosi bei'ala sira lahó gastu ida ne'ebé maka'as ka halo arbiru de'it".

"Ho dalan hanesan ne'ebé ita fakar raan hodi hetan Independénsia, agora ita tenki fakar kosar-been barak hodi ita bele kuda no ku'u rezultadu sira Independénsia nian".

Hodi hanoin hikas loron 28 Novembru 1975 ne'ebé hanesan loron proklamasaun independénsia nian, Taur Matan Ruak hatete katak momentu ne'e "fó lian ba aspirasaun klean ida timoroan sira nian" no konsisti "hanesan hakat importante ida iha afirmasaun hosi nasionalizmu timoroan nian".

Nia evoka liuliu ba memória hosi prezidente ne'ebé proklama ona independénsia, Francisco Xavier do Amaral, no hosi "saudozu asuwa'in Nicolau Lobato" nune'e mós sira seluk, ne'ebé durante okupasaun indonéziu tinan 24 nia laran, luta ho sakrifísiu hodi nune'e Timor-Leste hetan liberdade.

Falta de'it fulan neen atu Timor-Leste kompleta tinan 15 nu'udat Governu independente, Timor-Leste halo ona avansu importante sira, hodi hametin dame no rekonsiliasaun no harii Estadu ida direitu no demokrasia estável.

Hanesan ezemplu foun, nia aponta ba eleisaun lokal sira ne'ebé akontese foin lalais ne'e, ba líder tradisional sira no xefe sira suku nian no aldeia sira nian, ne'ebé hanesan "ezemplu ida estabilidade no maturidade hosi sosiedade nian".

Taur Matan Ruak apela ona ba timoroan sira atu iha empeñu hanesan iha eleisaun prezidensial sira no lejislativu sira iha tinan oinmai, mantén dame no estabilidade, rikusoin ne'ebé importante hodi iha dezenvolvimentu.

Xefe Estadu husik ona nota pozitivu oioin ne'ebé halo tiha ona, hahú hosi desentralizasaun administrativu to'o konstrusaun hosi rede ida eskola sira nian no sentru saúde sira nian, dezenvolvimentu ba infraestrutura sira baze nian - inklui lori 90% hosi eletrisidade ba populasaun sira.

SAPO TL ho Lusa - Foto de Choro Rafaél Jr. em Facebook

Sem comentários: