quinta-feira, 13 de abril de 2017

Eis-primeira-dama indonéziu anunsia aumentu intoleránsia relijiozu iha nasaun

Shinta Nuriya, eis-primeira-dama Indonézia nian, fó sai kona-ba aumentu hosi intoleránsia relijiozu iha nia nasaun, ne'ebé iha komunidade musulmanu boot iha mundu, fó sai hosi "media" lokal iha loron-tersa ne'e.

Eis-primeira-dama indonézia, ne'ebé defende harmonia relijiozu, bazeia iha denúnsia iha peskiza ida ne'ebé halo hosi Fundasaun Wahid ne'ebé husu ona ba ema na'in 1.255, no konklui katak "iha de'it 20% nega katak Indonézia sei sai hanesan Estadu islámiku ida" no ne'ebé "iha grupu radikal sira ne'ebé hakarak muda Indonézia ba Estadu islámiku ida".

Shinta Nuriya, viúva hosi eis-Prezidente Abdurrahman Wahid no ne'ebé maka ko'alia iha konferénsia ida kona-ba feto, halo iha loron-segunda iha Jakarta, apela ona ba ema katuas-ferik sira hodi proteje ema joven sira hosi influénsia negativu hosi "movimentu radikal no intolerante ne'ebé maka tama ona iha nasaun".

Fundamentalizmu hetan nafatin forsa ho grupu sira hanesan Frente Defensor sira Islaun nian, ida ne'ebé ativu liu iha fulan hirak ikus ne'e, no prezente iha kampaña eleitoral iha Jakarta, ne'ebé nia volta dahuluk hala'o tiha ona iha loron 15 Fevereiru no nia rezultadu hanesan inkonkluzivu, tanba laiha kandidatu ida maka iha liu 50% hosi votu sira.

Favoritu sira maka atual governador Basuki Tjahaja Purnama, ne'ebé koñesidu ho naran Ahok, no visi-governador Djarot Saiful Hidayat, maibé espesialista sira konsidera katak prosesu judisial ne'ebé halo hasoru Ahok, hosi minoria kristaun, akuzadu tanba halo insultu ba Islaun, iha influénsia iha eleisaun sira.

Ahok hetan akuzasaun ba blasfémia hasoru Islaun tanba nia deklarasaun ida ne'ebé nia halo iha fulan-Setembru 2016, ne'ebé nia klasifika ona hanesan sala interpretasaun hosi versíkulu ida Alkoraun nian, ne'ebé hatete katak ema musulmanu ida tenki hili de'it dirijente musulmanu ida.

Atual governador Jakarta nian husu ona deskulpa ba komentáriu no Prezidente Indonézia nian, Joko Widodo, defende ona nia iha públiku, maibé ne'e la sufisiente hodi hapara hirsu hosi setór sira ne'ebé konservador liu ne'ebé hakarak hala'o lei islámiku ('Sharia') iha Indonézia.

Analista Sidney Jones fó sai tiha ona iha fulan-Novembru aumentu ba radikalizmu islámiku iha Indonézia, bainhira afirma katak laiha ema ida rekoñese "saida maka hanesan provokasaun relijiozu" no "la kondena ka foti medida sira hodi impede", maski nasaun bazeia tuir dalan ofisial hahú hosi independénsia, iha 1945, hosi Pancasila, humanidade justu no sivilizadu, unidade, demokrasia popular no justisa sosial.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: