terça-feira, 18 de abril de 2017

Senador norte-amerikanu konfiante iha Timor-Leste nia futuru

Senador norte-amerikanu Jack Reed afirma ona ba Lusa katak Timor-Leste sei iha "futuru pasífiku ida no prósperu", felisita serbisu ne'ebé halo hosi elite timoroan sira iha kontrusaun nasaun nian.

Iha deklarasaun sira ba Lusa, demokrata Jack Reed, ne'ebé semana hirak liubá simu ona Medalla Ordem de Timor-Leste - kondekorasaun aas ne'ebé maka ema estranjeiru ida bele simu hosi nasaun ne'e - hodi rekoñese nia kontribuisaun ba kauza independénsia nian, afirma ona katak, iha tinan 1990, simu ona alerta ba problema sira kona-ba direitu ema sira nian iha nasaun hosi komunidade portugeza iha nia estadu, Rhode Island.

"Iha tempu ne'ebá, hanesan kongresista mo grupu ida hosi luzu-amerikanu sira, sidadaun preokupadu sira, hamutuk ho alunu no profesor sira hosi Universidade Brown hodi fó sai kestaun kona-ba violasaun sira direitu ema nian iha Timor-Leste no hosi nia movimentu independentista nian", nia hanoin hikas.

Iha loron-sábadu, liutiha tinan 20 hafoin sai hanesan advogadu ida koñesidu tanba situasuan timoroan nian iha polítika norte-amerikanu, Jack Reed hanesan otimista: "Ha'u iha fiar katak Timor sei harii nafatin futuru pasífiku ida no prósperu".

No hatudu sensibilizadu ho homenajen hosi governu timoroan: "Hanesan onra ida aleinde hosi ha'u nia komprensaun".

Iha tinan 1990, bainhira hatete situasaun hosi nasaun, Reed hahú defende kauza independénsia iha Kámara Reprezentante sira nian; liutiha tempu balun, vizita ona nasaun hodi hetan liután informasaun, viajen ida ne'ebé nia halo beibeik iha tinan barak nia laran.

"Bainhira ha'u to'o iha ne'ebá, ha'u hetan ema barak ne'ebé komprometidu ho independénsia hosi nia nasaun. Hanesan komovente asisti ema sira ne'e nia aten-barani ne'ebé hakarak luta ba nia liberdade no kompromete hodi halo sai hanesan nasaun ida demokrasia independente nian", nia afirma.

Iha viajen hanesan, Reed koñese ona Xanana Gusmão, líder hosi luta ba independénsia no figura polítika fundamental hosi istória timoroan nian iha tinan hirak ikus ne'e.

"Ha'u konsege hanoin, hafoin liutiha tinan barak, momentu ne'ebé maka ami koñese malu. Ha'u senti impresionadu ho nia korajen ho lideransa. Durante ha'u nia vizita sira ba nasaun, ha'u sempre inspiradu ho nia kompromisu hodi harii demokrasia ida. Hanesan buat ne'ebé toka ona ha'u no sei toka nafatin", Reed hanoin hikas kona-ba Xanana Gusmão.

Ordem de Timor antes ne'e fó ona ba kongresista demokrata Nancy Pelosi, hosi Califórnia, no ba jeneral John G. Castellaw, ne'ebé komanda ona forsa internasional iha Timor-Leste iha tinan 1999.

SAPO TL ho Lusa | Foto@ Michael Reynolds/EPA

Sem comentários: