segunda-feira, 26 de junho de 2017

Estudu: Portugal hanesan nasaun daruak iha Eropa ne'ebé konfia liu iha notísia sira

Portugal hanesan nasaun daruak iha Eropa ne'ebé maka fiar liu iha notísia sira, tuir Finlándia, aprezenta persentajen ida konfiansa nian besik 58%, fó sai hosi estudu ida iha loron-kinta ne'e.

Tuir Digital News Report 2017, ne'ebé halo hosi Reuters Institute for the Study of Journalism, konfiansa iha media iha diferensa maka'as iha nasaun 36 ne'ebé analizadu, Finlándia hanesan nasaun ne'ebé nia konfiansa aas tebes no to'o persentajen (62%), Grésia no Koreia-Súl hanesan nasaun sira ne'ebé nia nível konfiansa ki'ik liu (23%).

Konfiansa tuun 7%, ba 43%, dezde referendu 'Brexit' nian.

Kuaze 1/3 hosi amostra (29%) afirma katak dalabarak evita notísia sira ka ladún haree no sira ne'e, kuaze metade (44%) hatete katak halo tanba notísia sira iha efeitu negativu ida iha nia humor no baln (33%) hatete katak la fiar iha fidelidade hosi notísia sira.

Estudu fó sai mós katak iha Portugal, marka offlne tolu ne'ebé uza liu hanesan fonte hosi notísia sira maka SIC, TVI no RTP, no iha online maka Notícias ao Minuto, SAPO ho SIC Notícias.


Relatóriu hatudu mós perfil hosi tendénsia polítika hosi respondente sira kona-ba órgaun sira komunikasaun sosial nian, hodi konklui, hanesan ezemplu, katak Diário de Notícias le liu hosi ema sira ne'ebé iha tendénsia ideolójiku ba liu parte eskerda, no Observador le liu hosi ema sira ne'ebé iha ideia ba direita.

Relatóriu, ho baze iha inkéritu online ba ema rihun 70, iha nasaun 36, subliña katak liuhosi metade hosi ema sira ne'ebé tuir estudu (54%) uza rede sosial sira hanesan fonte notísia sira nian, maibé hatutan diminuisaun ida iha uzu hosi Facebook iha nasaun balun ne'ebé aumenta ona popularidade hosi “apps de messaging”.

Kona-ba knaar hosi rede sosial sira, iha de'it 24% maka fiar katak rede sosial sira halo serbisu di'ak ida iha separasaun hosi faktu fiksaun nian, kompara ho 40% ne'ebé hanoin katak media sira halo serbisu di'ak ida.

Iha nasaun sira hanesan Estadus Unidus, posibilidade hodi ema ida fiar liu iha media sira hanesan aas tebes (20%/38%) no Grésia mosu hanesan nasaun úniku ne'ebé maka ema sira fiar iha serbisu di'ak ida hosi rede sosial sira, tanba konfiansa hosi órgaun sira komunikasaun sosial nian hanesan ki'ik tebes (28%/19%).

Estudu konklui mós katak plataforma sira iha hela evolusaun, tanba aumentu hosi aplikasaun sira no hosi smartphone sira, hodi sai hanesan dalan ne'ebé domina hodi asede ba notísia sira.

Ho maneira jeral, alerta sira notísia nian iha telemóvel sira sai ona hanesan dalan importante ida hodi deskobre notísia isra, ho Suésia, Estadus Unidus (EUA) no Koreia-Súl hatudu aumentu boot ida iha persentajen hosi ema sira ne'ebé asede ba notísia sira liuhosi dalan ne'e.

Relatóriu refere katak órgaun oioin komunikasaun sosial nian buka hetan reseita online sustentável sira, asisti ba aumentu konsiderável ida hosi ema sira ne'ebé hakarak selu ba notísia sira online iha EUA, ho aumentu ida hosi 9% ba 16%.

Maibé, entre nasaun sira hotu, iha de'it nasaun ida entre nasaun 10 ne'ebé selu ba notísia online sira, no ne'e hanesan tendénsia ida domina liu iha nasaun nórdiku sira hanesan Noruega (26%) ho Suésia (20%).

Liuhosi metade utilizador sira iha internet iha nasaun 36 ne'e (54%) afirma katak uza rede sosial sira hanesan dalan ida hodi hetan notísia sira, iha semana-semana, maibé ne'e la hanesan entre 76% iha Xile no 29% iha Japaun ho Alemaña. Ema na'in ida entre ema na'in sanulu afirma katak rede sosial sira hanesan sira nia fonte prinsipal ba notísia sira.

Relatóriu refere katak preokupasaun ho kualidade ki'ik hosi notísia sira no ho ‘fake news’ oferese ba organizasaun sira media nian oportunidade hodi hatudu valor hosi jornalizmu kualidade nian, tanba inkéritu hatudu katak "nível aas hosi falta satisfasaun kona-ba kualidade hosi notísia sira no komentáriu, iha jeral, no liuliu iha rede sosial sira".

Estudu sei aprezenta iha Portugal iha fulan-Setembru, tempu ne'ebé sei fó sai informasaun espesífiku liu kona-ba nasaun.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: