quinta-feira, 8 de junho de 2017

Kualidade Edukasaun Sei Muda Salariu Minimu

DILI - Vise Ministru Edukasaun (ME) Abel Ximenes dehan tambasa maka salariu minimu akontese iha Timor diferente makas liu ho nasaun seluk, ida nee tamba kualidade edukasaun maka sei muda salariu minimu.

Timor Leste restaura ona nia indepedensia tinan 15 nia laran maibe kuandu hare ba kotuk iha buat balun neebe lao, iha balun mos nebe ladun lao. Maibe tambasa maka Timor nia salariu minimu liu nasaun sira seluk, hanesan Indonezia, Portugal, no Korea, ida nee tamba hare ba kualidade edukasaun maka sei muda salariu minimu iha Timor Leste,” dehan Abel Ximenes liu husi nia deskursu iha inagurasaun Sentru Rekursu ba edukasaun Inkluzivu neebe halao iha Taibesi Has-Laran Dili, Kuarta (7/6/2017).

 Nia hatutan katak, povu Koreanu iha dejenvolvimentu ekonomia nebe boot no as tebes. Salariu minimu 2600.000, Portugal 600 Euro no Indonezia Rp. 2.400 maibe iha Timor salariu minimu $ 1.15. Povu Timor mos iha liman, ain rua. Labele fo sala ba ema idak-idak nia fiar no fo sala mos ba maromak.

Diretor Koica iha Timor Leste Park Keysoo dehan tempu nee sai hanesan onra ida ba nia atu partisipa iha programa inagurasaun sentru rekursu ba edukasaun inkluzivu iha Timor. Tamba nee parte Koica nian fo apoiu ema volontariu hamutuk nain 35 nebe servisu iha areia oin-oin atu hare ba edukasaun nian. Justinho Manuel

Suara Timor Lorosae

1 comentário:

DIREITU ADMINISTRATIVU KONSTITUSIONAL TIMOR-LESTE disse...

kualidade Edukasaun maka bele muda salariu minimo iha TIMOR, ramba sa maka ME la rekonhese liciensiatura ka rekursu TIMOR oan nebe produto husi instituisaun suprior iha TIMOR.? no tamba saida maka la valoriza rekursu TIMOR oan nebe barak maka sei sai nanggur hela iha rai laran.?
waibhira koalia kualidade de edukasaun nee responsavel Governo liu husi Ministeriu da Edukasaun, laos Instituisaun suprior, ensino superior sai parseiru dezembolvemento Rekursu Humanos TIMOR nian. nee duni Governo iha dever tomak atu kontrola no fo apoiu ba ensino basiku too ensino superior hodi grantia kualidade rekursu humanos TIMOR oan sira hodi partisipa ba kontrusaun estado, halakon hahalok patridarismo, groupo no familiarismo iha kontrusaun Estado ho honestidade, transparante, trata ema TIMOR hanesan, labele aplika diskriminasaun no kor partidarizmo no familiarizmo iha instituisaun Estado. tamba harii Estado ida nee laos groupo ida mesak, laos familia ida mesak, laos partidu ida mesak, MAKA luta depende estado sobrania ida nee husi kolonialismo no oukupasaun indonesia nia ukun. povo hotu-hotu, feto no mane, ferik no katuas, klosan no feto ran, too labarik TIMOR oan sira hotu nia sakrafika an tomak maka hetan ukun rasik an ida nee, nee duni makaer ukun sira persisa hanoin no tau prinsipu nasionalismo no patriotismo nebe mais altu atu nunee bele asegura egualidade, transparansia ba povo nia moris diak.