quinta-feira, 12 de outubro de 2017

Fretilin hein katak CNRT sei fó fali apoiu ne'ebé nia hetan iha Governu iha tinan hirak ikus ne'e

Partidu timoroan nian ne'ebé hetan liu votu, Fretilin, hein katak CNRT, forsa polítika daruak iha parlamentu, "fó fali" ba Governu dahitu apoiu iha insidénsia parlamentar ne'ebé maka nia hetan ona hodi governa iha tinan hirak ikus ne'e, hatete hosi dirijente ida Fretilin nian.

"Iha tinan hirak ikus ne'e Fretilin halo ona saida maka nia halo, ajuda hodi fó solusaun ba problema. Ami kontribui ona ba CNRT ho insidénsia parlamentar. Ami hein retribuisaun ida hosi CNRT iha momentu ne'e no ha'u hanoin katak ne'e afirma ona mós hosi nia líder máximu, Xanana Gusmão, ne'ebé hatete katak CNRT sei hanesan opozisaun ida, maibé sei kontribui hodi garanti estabilidade governativu", hatete hosi José Reis, sekretáriu-adjuntu hosi Frente Revolucionaria do Timor-Leste Independente (Fretilin), ba Lusa.

Pozisaun hosi Fretilin mosu hafoin CNRT fó sai katak halo parte hosi bloku opozisaun ida (maioritáriu) ne'ebé oferese aan hanesan alternativu hosi Governu bainhira Programa hosi ezekutivu la hetan aprovasaun iha semana oinmai iha Parlamentu Nasional, ne'ebé implika ezekutivu nia lakon.

Dezde eleisaun tinan 2012 - ne'ebé Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT) manán lahó maioria absoluta - Fretilin fó apoiu unánime maka'as ba asaun governativu, vota favor ba programa no Orsamentu Estadu nian.


Hafoin demisaun Xanana Gusmão nian nu'udar primeiru-ministru, iha inísiu tinan 2015, Fretilin "empresta" duni membru sira hosi nia Komité Sentral hodi halo parte iha Governu inkluzaun nian, entre sira maka primeiru-ministru rasik, Rui Araújo.

"Hahú tinan 2007, Fretilin hela iha opozisaun maibé laiha minutu ida halo manifestasaun, protestu hasoru Governu. Kontribui nafatin hanesan opozisaun forte no krítiku iha Parlamentu Nasional", nia fó hanoin.

"Hafoin 2012 no hafoin reflesaun maka'as ida, Fretilin desidi iha hahalok polítika foun ida hodi kontribui hodi harii dame no estabilidade, ba diálogu, harmonia no ba prosesu dezenvolvimentu nasional nian", José Reis hatete iha loron-kuarta ne'e iha enkontru ida ho jornalista sira.

Kestaun ida seluk ne'ebé maka seidauk esklarese maka pozisaun hosi bankada CNRT nian ne'e hetan ka la'e apoia total hosi prezidente partidu nian, Xanana Gusmão, ne'ebé agora daudaun reprezenta hela Estadu timoroan iha negosiasaun sira iha Haia ho Austrália kona-ba fronteira tasi nian.

Iha loron-segunda, Dionísio Babo, deputadu ho prezidente hosi Komisaun Diretivu Nasional CNRT nian, la klarifika kona-ba postura ne'ebé maka hili iha parlamentu hetan ka la'e apoiu hosi Xanana Gusmão, ne'ebé nia hatete, hafoin eleisaun sira, katak partidu sei la aseita "proposta hosi ema ida", no sei la konvida "partidu ruma hodi harii koligasaun sira, tanba lakohi partisipa iha Governu".

"Bloku ne'ebé harii iha autorizasaun hosi Komisaun Polítika Nasional partidu nian, maibé kona-ba prezidente [Xanana] sei iha estranjeiru no to'o ohin loron ami seidauk iha kontaktu formal ida", Babo hatete.

José Reis - ne'ebé hanesan mós ministru Adjuntu hosi primeiru-ministru, konfirma iha loron-kuarta katak Xanana Gusmão aseita ona konviti ida ne'ebé halo hosi atual xefe Governu nian hodi lidera Autoridade Importante foun ida hodi jere projetu boot hosi kosta-súl, Tasi Mane, ne'ebé maka divulga iha Programa Governu nian.

"Ha'u la hatene katak iha ka la'e kordenasaun entre lideransa ho bankada. Maibé ha'u fiar katak nia aseita hodi sai nu'udar komisáriu-aas ba asuntu sira hodi defini fronteira sira no Tasi Mane", nia afirma.

José Reis konfirma mós katak iha bainhira Governu tuun Fretilin hakarak atu Prezidente Repúblika - ne'ebé hanesan mós prezidente hosi Fretilin - hili eleisaun antesipadu no la aseita aliansa ida hosi maioria parlamentar hosi opozisaun.

"Prezidente iha kompeténsia tomak hodi foti desizaun. Ha'u hein katak sei hili eleisaun antesipadu. Ba ha'u, di'ak liu fila ba povu hodi foti desizaun ida bainhira polítiku sira la hatene interpreta saida maka povu hakarak", nia hatete.

Iha mínimu, atu hala'o eleisaun sira bele akontese de'it iha fulan-Janeiru oinmai, tanba konstituisaun bandu atu halo hafoin fulan neen dahuluk hafoin parlamentu simu pose.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: