quinta-feira, 12 de outubro de 2017

Ezekutivu timoroan hakarak "akordu estratéjiku konsiliasaun" ho opozisaun

Governu timoroan hakarak "akordu estratéjiku konsiliasaun ida" ho prazu médiu ho opozisaun, aposta iha diálogu permanente ida, transparénsia liu, diálogu di'ak liu ho sidadania no "orsamentu partisipativu ida".

Kompromisu ne'e halo parte iha Programa Governu nian ne'ebé maka entrega iha loron-tersa iha Parlamentu Nasional, ne'ebé ezekutivu minoritáriu bele hasoru, iha semana oinmai, rejeisaun hosi bloku maioritáriu ida hosi opozisaun.

Akordu estratéjiku konsiliasaun nian, esplika iha testu ne'ebé maka Lusa hetan asesu, sei serve hodi haketak "polítika ekonómiku sira, fiskal sira, rendimentu sira nian, empregu ho protesaun sosial nian", loke mós oportunidade ba diálogu maka'as ho sidadania.

Entre medida estruturante sira hosi governasaun, ezekutivu divulga kriasaun hosi Konsellu Seguransa Nasional - sei lidera hosi eis-Prezidente José Ramos-Horta - ne'ebé sei apoia ezekutivu iha elaborasaun hosi polítika sira defeza nian, seguransa ho polítika esternu.


Ezekutivu sei aplika nafatin Planu Estratéjiku Seguransa Interna 2030 nian, reflete iha reforsu hosi kapasidade operasional hodi prevene no investiga krimi sira, hametin seguransa públika no kontrola fronteira nian.

Governu hakarak "moderniza forsa armada", mantén apoiu ba militar nia família sira no foti nafatin dignidade hosi veteranu sira ne'ebé kombate hasoru okupasaun indonéziu, harii ona entidade formadora ida ba ofisial sira hosi Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) nian no hosi Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) nian.

Sei hametin mós sistema seguransa interna sira no protesaun sivil, ho reforsu ida hosi meiu no formasaun ba rekursu ema nian.

Iha nível esternu, ezekutivu aposta iha "kontinuasaun ho koerénsia", destaka lasu sira ho Komunidade hosi Nasaun sira ho Lian Portugés (CPLP), ho nasaun sira hosi Ázia ho Pasífiku no iha ámbitu g7+, fórum koperasaun hosi Estadu fraku sira, nune'e mós ho Uniaun Europeia (UE) ho ONU.

Testu estabelese definisaun hosi fronteira sira ho Austrália hanesan "prioridade nasional ida" no rekorda katak ne'e presiza investimentu boot ida "iha kondisaun sira supervizaun hosi rai, tasi no áereu".

Iha nível internu, Governu hakarak estimula diálogu ho partisipasaun demokrátiku hosi sidadaun sira, ho "transparénsia maka'as, responsabilidade, votasaun demokrátiku no kontrolu legalidade nian", promove uniaun sosial, mantén relasionamentu konstrutivu entre órgaun soberania sira no fó informasaun di'ak no barak kona-ba asaun governativu.

Governu hakarak mós reforsu ida hosi estrutura públika sira hosi komunikasaun sosial: televizaun, rádiu, ajénsia ho Konsellu Imprensa nian.

Programa hosi ezekutivu fó destake ba área justisa, aposta iha reforma hosi kuadru legal hodi harii "ordenamentu jurídiku ida no normativu hosi kriasuan timoroan nian" no iha reforsu ba formasaun no kapasitasaun hosi ajente sira no profisional sira iha área ne'e.

Halo simples liu iha konstrusaun ba lei sira ho garantia hosi uzu lian ofisial rua - portugés ho tétun - hodi iha sistema ida "ne'ebé hanesan duni bilingue no iha liu asesu" - hanesan objetivu sira seluk hosi reforma ne'ebé hahú ona hosi governu anterior sira.

Kona-ba konta públika, Governu kompromete ba "levantamentu kompletu" ida iha ministériu tomak hosi "fonte sira jerasaun ne'ebé la justifika ba gastu sira" no medida sira "rasionalizasaun nian no kualifikasaun hosi despeza sira".

Sei halo mós estudu ida hosi produtividade no dimensaun hosi forsa serbisu públiku nian, hodi garanti katak sei hanesan "la tolera iha aplikasaun hosi prinsípiu sira hosi méritu nian iha rekrutamentu no promosaun" pesoal nian.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: