terça-feira, 13 de fevereiro de 2018

Fretilin felisita komportamentu populasaun nian durante krizi polítika


Partidu timoroan ne'ebé hetan liu votu, Fretilin, aprova ona iha loron-domingu rezolusaun oioin ne'ebé felisita komportamentu populasaun Timor-Leste nian iha krizi polítika nasaun nian, apela ba partisipasaun hosi eleitor sira iha votu antesipadu iha loron 12 Maiu.

Rezolusaun sira aprova ona liutiha loron rua hafoin desizaun iha Konferénsia Nasional partidu nian ba datoluk, iha vila Maliana, iha sudueste Díli nian, ne'ebé partisipa hosi dirijente ho militante partidu nian hamutuk atus resin.

Konferénsia Nasional marka ona ho intervensaun oioin hosi dirijente importante sira hosi partidu, inklui hosi sekretáriu-jeral no atual primeiru-ministru, Mari Alkatiri, no mós hosi Mariano Sabino, prezidente hosi Partidu Demokrátiku (PD), parseiru hosi Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) nian iha Governu.

Konferénsia ida, hanesan esplika hosi Mari Alkatiri ba Lusa hodi afirma fali saida maka sei sai hanesan liña kampaña partidu nian ba eleisaun parlamentar sira: "referendu ida ba programa hosi Governu dahitu nian".

"Impaktu iha sosiedade hanesan maka'as no Fretilin rekupera hela apoiu sira. Ha'u hein katak ema sira aprende ona katak polítika halo hodi respeita ema seluk. Demokrasia la signifika ditadura hosi maioria iha parlamentu. Bainhira iha Governu ida tenki husik atu Governu ida governu uluk", nia afirma.

"Saida maka hakarak hetan iha ne'e maka afirma ditadura hosi maioria ida ne'ebé harii pós-eleitoral. Ne'e la'ós demokrasia", Alkatiri afirma.

Partidu aprova ona rezolusaun ualu, entre sira maka destaka ba felisitasaun ba negosiasaun fronteira tasi nian ho Austráalia, ne'ebé delegasaun timoroan lidera hosi Xanana Gusmão, ne'ebé maka prezidi partidu boot opozisaun nian, Congresso Nacional da Reconstrução de Timor-Leste (CNRT).

Hodi hanoin iha eleisaun loron 12 Maiu, partidu husik apelu ida ba eleitor sira hodi ba vota "hodi afirma fali liberdade no demokrasia" uza "dalan ne'e hosi lejitimasaun real hosi eleitoradu" iha momentu "úniku hosi espresaun polítika, liuliu iha momentu hosi difikuldade polítika".

Iha rezolusaun ida, Fretilin destaka "ezemplu di'ak" ne'ebé populasaun timoroan hatudu "hasoru krizi polítika institusional, distingi no kontribui hodi nune'e demokrasia bele hanesan prosesu ida iha kresimentu no aprofundamentu nafatin.

Komportamentu ida ne'ebé iha fulan hirak ikus ne'ebé populasaun "fó nafatin ezemplu ne'ebé klaru katak bainhira hamutuk no sei bele kontribui ho dalan konstrutivu ba aprofundamentu hosi Demokrasia iha Timor-LestE", refere hosi rezolusaun, hodi konsidera katak ema timoroan sira sei hatene "hatudu nafatin kresimentu demokrátiku ida no hatudu ho dalan klaru nia komportamentu polítiku ezemplar".

Partisipante sira iha Konferénsia nasional datoluk repete fali "lejitimidade ba lideransa partidu nian no ba CPN [Komisaun Polítika Nasional] hodi foti desizaun estratéjiku sira".

Testu konsidera katak líder sira partidu nian "hatudu nafatin sentidu responsabilidade, firmeza iha prinsípiu sira, espíritu abnegasaun no kapasidade lideransa nian".

Iha rezolusaun sira seluk, Fretilin felisita "desizaun hosi Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian iha solusaun hosi problema polítika", iha referénsia ida ba desizaun hosi Francisco Guterres Lu-Olo hodi sobu parlamentu no konvoka eleisaun antesipadu, felisita partidu polítiku sira tanba "respeitu total" ba desizaun ne'e.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: